Dio djelatnika hitne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme u radu zbog liječnika iz Irana koji, prema njihovim tvrdnjama, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik i s pacijentima inzistira na komunikaciji na engleskom. Riječ je o liječniku koji je ovoga mjeseca premješten na hitnu u Drnišu, nakon što je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu, piše RTL.

"Sve intervencije prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je: 'Možemo se sporazumjeti na engleskom', što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti totalno", rekao je RTL-u izvor s hitne u Drnišu, ogorčen situacijom s novim kolegom.

Medicinu je završio u Splitu na engleskom jeziku

Prema navodima više sugovornika, liječnik govori nešto hrvatskog, dovoljno za osnovno sporazumijevanje, ali u komunikaciji s pacijentima često inzistira na engleskom jeziku. To, tvrde, predstavlja ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, osobito u ruralnim sredinama sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.

"Zamislite da dođete u selo u kojem žive jedna ili dvije osobe od devedeset godina i vi njih ispitujete nešto na engleskom", naveo je izvor.

Kako doznaje RTL, liječnik je u Hrvatskoj već oko deset godina. Medicinu je završio u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je, zbog pritužbi, prebačen u Primošten, a početkom prosinca premješten je u Drniš.

"Nitko ne može reći da nije imao vremena naučiti hrvatski. U međuvremenu se oženio liječnicom Hrvaticom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često radile posao umjesto njega jer on odbija govoriti hrvatski. Ljudi su se bunili pa je prebačen u Primošten", rekao je RTL-u izvor koji je želio ostati anoniman, napominjući da se zbog situacije obraćao nadređenima.

Izvor: Ne mislim da je loš liječnik

Navodi kako se znalo dogoditi da liječnik radi u smjeni sa sestrom i vozačem koji ne govore engleski. "To je bio show program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Kako je i ljudima u Primoštenu prekipjelo, završio je na hitnoj u Drnišu", tvrdi sugovornik.

Ističe da nema osobni problem s liječnikom, ali ima s time što uz svoj posao mora prevoditi i preuzimati dio liječničkih zadaća. "Mene zanima ima li diplomu i položen hrvatski jezik. Ako ima, onda je vjerojatno poklonjena. Ne mislim da je loš liječnik, ali ovakvo što si ne možeš priuštiti kad radiš na hitnoj", poručio je izvor.

Dodaje da je jasno rekao kako neće raditi posao liječnika. "Simultani prevoditelj neću biti. Ako se, ne daj Bože, nešto dogodi, krivnja će pasti na mene. Nisam plaćeni doktor, on je", naglasio je, uz napomenu da pomoći nije problem, ali da granica mora postojati.

Tvrdi i da liječnik ne nosi službenu motorolu te da je u manje od dva tjedna više puta kasnio na posao. Prema njegovim riječima, liječnik je bio i na obveznom izvanbolničkom treningu, no navodno nije razumio hrvatski te mu je supruga dolazila prevoditi, a unatoč tome je dobio dopuštenje za rad jer nedostaje liječnika.

Medicinska sestra: I mi smo morali obavljati dio njegova posla

Slična iskustva imali su i djelatnici u Šibeniku. Jedna medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je RTL-u da su i ondje morali prevoditi umjesto liječnika te obavljati dio njegova posla. Kaže da nije bio jedini takav slučaj te da je bilo i stranih liječnika koji nisu znali ni engleski.

"Kad dođete na prometnu ili neku veću nesreću, neugodno je pacijentu kad vidi da liječnik ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati liječnike koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude i prevoditelj, sestra i doktor", kazala je.

Navodi da s liječnikom komunicira na engleskom kako bi se smanjila napetost, ali upozorava da on jedva sastavlja dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.

Zavod za hitnu medicinu: Posjeduje potvrdu škole stranih jezika

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić rekao je RTL-u da liječnik ima certifikat o znanju hrvatskog jezika te da Zavod nije zaprimio pritužbe pacijenata ni djelatnika, osim jedne djelatnice.

"Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika i na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i razumiju struku, nema problema", kazao je Jukić. Na pitanje je li osobno razgovarao s liječnikom na hrvatskom, odgovorio je da nije.

Nakon dodatnog upita, iz Zavoda su poručili da liječnik posjeduje odobrenje Hrvatske liječničke komore i potvrdu škole stranih jezika NIKA o poznavanju hrvatskog jezika na razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Hrvatska se suočava s nedostatkom liječnika

Ministarstvo zdravstva također je potvrdilo RTL-u da je zatražilo očitovanje Zavoda te da liječnik ispunjava sve uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti, uključujući poznavanje hrvatskog jezika, te da nisu zaprimljene službene pritužbe.

Hrvatska se u isto vrijeme suočava s velikim nedostatkom liječnika. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj nedostaju stotine liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u razdoblju od 2013. do 2024. iz zemlje je otišlo više od 1200 liječnika.

Stručne institucije ističu da strani liječnici moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja omogućuje sigurnu i nesmetanu komunikaciju s pacijentima. Iako Komora ne provodi dodatne provjere jezika nakon izdavanja certifikata B2 razine, poslodavci imaju mogućnost uputiti liječnika na dodatnu provjeru ako smatraju da znanje jezika nije dostatno za posao koji obavlja.

(RTL/DEPO PORTAL/ad/Foto:Ilustracija)