Poznata sarajevska voditeljica Emela Burdžović i doktor Ismet Gavrankapetanović nedavno su postali žrtve online prevare. Riječ je o fotomontaži ili lažnom videu u kojem je iskorišten lik Burdžović i ime Gavrankapetanovića za promociju i prodaju navodnog “lijeka za vid”. U videu se navodi da se receptom, koji je moguće napraviti kod kuće, vid vraća za 30 sekundi.

- Krenula je lavina poruka, molbi da ljudima dam više informacija. Nekoliko puta sam oglasila da se radi o lažnom sadržaju, ali poruke nisu prestajale dolaziti. Stari, mladi, različiti profili ljudi koji vape za pomoći - govori Emela Burdžović za Detektor.

Za nju je ovo krađa identiteta i zloupotreba nje i doktora Gavrankapetanovića.

- Iskorišten je određeni autoritet i jednog i drugog u javnosti. No, mene više zabrinjava zloupotreba neukih, naivnih, očajnih ljudi koji u to povjeruju - dodaje ona.

Psiholog Remzija Šetić kaže da bh. društvo ima veoma mali procenat digitalne pismenosti, a ujedno je i društvo koje još uvijek visoko vjeruje objavama u medijima, reklamama, i podložno je manipulacijama.

- Procjenjujem da će ovakve manipulacije kod određenog broja građana proizvesti efekat da podlegnu takvoj manipulaciji i da onaj koji je manipulirao ima određeni benefit od toga. Naravno, za ovakve događaje društvo treba da ima spreman odgovor, a on mora biti efikasno sankcionisanje i sprečavanje manipulacije građana - govori psiholog Remzija Šetić.

Gavrankapetanović kaže da su ovakvi slučajevi gruba zloupotreba njegovog imena u reklamiranju lijekova na internetu i da se radi o krivičnom djelu kojim treba da se bavi policija.

- Ljudi koji gledaju ne trebaju biti naivni i nasjedati na prevare. Nikada nisam i nikada neću reklamirati bilo kakav lijek jer je to za ljekara neetično - kaže Gavrankapetanović.

Razočarani u rezultate istraga u sličnim slučajevima, ni on ni Burdžović nisu prijavili ovaj slučaj policiji.

Zloupotrebu ličnih podataka od strane fizičkih osoba u kontekstu digitalnih manipulacija i lažnog oglašavanja teško je dokazati zbog složenosti, kaže tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo Nermin Keranović. Jedan od razloga je digitalno okruženje u kojem počinitelji kroz razne metode mogu sakrivati tragove i identitete.

- Potrebno je precizno utvrditi na koji način su lični podaci pribavljeni, gdje i kako su iskorišteni, te povezati te radnje s konkretnom fizičkom osobom. Digitalni tragovi su prolazni, često se nalaze na serverima izvan BiH, a saradnja sa stranim pružateljima usluga zahtijeva dodatno vrijeme i formalne procedure - objašnjava on.

Proces prikupljanja i validacije dokaza zna biti dugotrajan i zahtjevan, govori.

- Pravna i institucionalna infrastruktura za procesuiranje ovakvih djela postoji, ali kapaciteti su i dalje ograničeni u odnosu na brzinu kojom se razvijaju nove tehnologije i obrasci kriminalnog ponašanja. U tužilaštvima i policijskim agencijama postoji specijalizacija za informatički kriminal, te su ostvareni određeni rezultati u praksi - kaže tužilac upozoravajući da resursi nisu uvijek dovoljni da odgovore na sve izazove.

- Potrebno je kontinuirano ulaganje u obuku, tehničke alate i međunarodnu pravnu pomoć kako bi se efikasno pratili trendovi i pravovremeno procesuirala ovakva djela - navodi Keranović.

Svoje iskustvo o krađi identiteta podijelila je na društvenim mrežama i pjevačica Džejla Ramović, koja je navela da je njen glas korišten za reklamiranje uz pomoć vještačke inteligencije, bez njenog pristanka.

Psiholog Remzija Šetić kaže da krađa identiteta na internetu, posebno poznatim osobama, u prvoj fazi prouzrokuje stanje šoka i doživljaj lične ugroženosti, koji potom izazivaju anksioznost, zabrinutost i strah. Naglašava da koliko će se uspješno svaka od osoba nositi s krađom identiteta zavisi od njenih ličnih kapaciteta, prijašnjih iskustava i stepena ugroženosti situacijom.

- Pojavit će se gubitak povjerenja i čak nesigurnost u buduće događaje, eventualne dugoročno negativne posljedice po osobu i njen identitet, njen sam razvoj karijere. Zbog toga je jako važno da se informacija o zloupotrebi nečijeg identiteta odmah prijavi, objavi i spriječi manipulacija, jer time se štiti ličnost osobe koja je zloupotrijebljena, štiti se njen dignitet, vraća se sigurnost i povjerenje - smatra Šetić.

Nastavak teksta možete čitati ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)