Mnogi građani Bosne i Hercegovine koji putuju na odmor u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku ili druge države Schengena nisu sigurni moraju li unaprijed rezervisati smještaj i može li ih granična policija vratiti ako nemaju potvrdu o hotelskoj rezervaciji, piše Gpmaljevac.com.
Prema pravilima Evropske unije, granična policija ima pravo provjeriti svrhu putovanja, uslove planiranog boravka i raspolaže li putnik dovoljnim finansijskim sredstvima. Međutim, nepostojanje rezervacije hotela ne znači automatski da će osobi biti zabranjen ulazak.
Pravila su propisana Zakonikom o schengenskim granicama, odnosno Uredbom (EU) 2016/399, koja uređuje uslove ulaska državljana trećih zemalja na schengensko područje.
Prema članu 6. ove uredbe, putnik mora moći opravdati svrhu i uslove namjeravanog boravka te dokazati da raspolaže dovoljnim sredstvima za vrijeme putovanja i povratak u državu iz koje dolazi.
To znači da granični policajac na ulazu u Hrvatsku ima pravo pitati putnika gdje namjerava boraviti, koliko dana ostaje, koga posjećuje i kako planira finansirati svoj odmor.
Ako osoba kaže da putuje na more, ali nema rezervisan hotel, to samo po sebi nije dovoljan razlog da se automatski zaključi da ne ispunjava uslove za ulazak.
Naime, Prilog I. Zakonika o schengenskim granicama predviđa različite načine dokazivanja planiranog smještaja. Osim potvrde hotela ili apartmana, prihvatljivi mogu biti poziv osobe kod koje putnik namjerava boraviti ili drugi odgovarajući dokument koji pokazuje gdje je predviđen smještaj.
Primjera radi, državljanin BiH koji odlazi kod prijatelja u Njemačku ne mora imati hotelsku rezervaciju ako može vjerodostojno objasniti da će boraviti kod prijatelja i, kada je potrebno, potkrijepiti to odgovarajućim dokazima.
Slična situacija može biti i kada putnik odlazi kod rodbine u Austriju ili Sloveniju. U takvim slučajevima korisno je imati tačnu adresu osobe kod koje će boraviti, njene kontaktne podatke i odgovarajuću potvrdu ili poziv.
Međutim, problemi mogu nastati ako putnik ne zna navesti mjesto u kojem namjerava boraviti, nema nikakav plan putovanja i ne može uvjerljivo objasniti svrhu dolaska.
Granični policajac tada može obaviti detaljniju kontrolu i zatražiti dodatne informacije.
Posebno je važno pitanje finansijskih sredstava. Čak i ako osoba ima rezervisan hotel, granična policija može provjeriti ima li dovoljno novca za troškove boravka i povratka.
Iznos potrebnih sredstava nije jedinstven za sve države Schengena. Pojedine države imaju vlastite referentne iznose, a prilikom procjene uzimaju se u obzir trajanje i svrha putovanja te okolnosti smještaja.
Dokazivanje sredstava ne mora se zasnivati isključivo na gotovini. U obzir mogu doći i odgovarajuća sredstva plaćanja ili drugi prihvatljivi dokazi o finansijskoj sposobnosti.
Mnogi građani BiH putuju na odmor automobilom bez unaprijed rezervisanog smještaja jer apartman namjeravaju pronaći tek nakon dolaska na odredište.
Takav način putovanja nije sam po sebi zabranjen, ali putnik mora biti spreman objasniti plan i okolnosti boravka. Ako ne može dokazati da ispunjava propisane uslove, postoji mogućnost odbijanja ulaska.
Prema članu 14. Zakonika o schengenskim granicama, državljaninu treće zemlje koji ne ispunjava uslove ulaska može se donijeti odluka o odbijanju ulaska.
Takva odluka mora biti obrazložena, uz navođenje konkretnog razloga, i izdaje se na propisanom obrascu. Putnik ima pravo na žalbu u skladu s nacionalnim propisima države koja je donijela odluku.
Treba razlikovati i odbijanje ulaska od zabrane ulaska u Schengen. Ako je osoba vraćena s granice jer nije mogla dokazati svrhu putovanja ili uslove boravka, to ne znači automatski da joj je izrečena višegodišnja zabrana ulaska.
Za državljane Bosne i Hercegovine s biometrijskim pasošem i dalje vrijedi pravilo bezviznog kratkotrajnog boravka do 90 dana unutar bilo kojeg perioda od 180 dana, ali oslobađanje od vize ne znači oslobađanje od drugih uslova za prelazak granice.
Zbog toga putnici koji preko graničnih prijelaza Maljevac, Izačić, Gradiška, Bijača ili drugih prijelaza putuju prema Evropskoj uniji mogu biti zamoljeni da pokažu rezervaciju smještaja, poziv domaćina ili druge dokaze o svrsi i uslovima planiranog boravka.
(DEPO PORTAL/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook