Sve su glasnije najave da Europu čeka nova velika kriza, potaknuta američko-izraelskim ratom na Bliskom istoku.

Najveći problem je u tome što je Iran praktički zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski pravac kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iran, kao dio svog asimetričnog ratovanja, cilja i velika energetska postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji, a poremećaji u globalnim tokovima energije ne pokazuju znakove jenjavanja.

Stručnjaci smatraju da nijedna zemlja nije imuna na ovaj problem, no on je posebno izražen u Europi i Aziji, gdje je ovisnost o uvozu nafte i plina velika, a inflacija već predstavlja ozbiljan ekonomski i politički izazov.

Upozorenja sve dramatičnija

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže "zastrašujućim" informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Europa.

U intervjuu za list La Repubblica rekao je da zbog prirode svog posla ima uvid u informacije zbog kojih više ne može spavati. "Strahujem od onoga što bi se moglo dogoditi u nadolazećim tjednima, kao i od posljedica koje će to imati na gospodarstvo i svakodnevni život", izjavio je Crosetto.

"Ako rat potraje, to će za europsko gospodarstvo biti teret usporediv s pandemijom covida ili početkom rata u Ukrajini", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Europljanima se savjetuje rad od kuće i vožnja par-nepar

Član uprave Europske središnje banke Yannis Stournaras izjavio je za grčki radio da bi se Europa mogla suočiti s recesijom ako se sukob s Iranom oduži i cijene nafte porastu iznad 150 dolara po barelu, prenosi Reuters.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o "vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj".

Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, a oni, kako je naveo, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje javnog prijevoza, uvođenje sustava par-nepar za osobne automobile, poticanje dijeljenja prijevoza i usvajanje štedljivijih vozačkih navika.

"Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i zrakoplovnog goriva, to će nam svima biti bolje", rekao je Jørgensen.

Zašto bi posljedice mogle biti toliko ozbiljne?

Kad se sve to zbroji, jasno je da upozorenja postaju sve ozbiljnija, gotovo katastrofalna. No zašto bi posljedice krize mogle biti toliko teške?

Samo oko 3,8 posto nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac ide u Europu, prema podacima Visual Capitalista. Između 12% i 14% europskog ukapljenog plina iz Katara dolazi upravo tom rutom.

No ključni problem nije u količini, nego u načinu na koji funkcionira tržište. Cijene nafte i plina formiraju se globalno, pa svaki poremećaj u opskrbi pogađa Europu bez obzira na njezin ograničeni fizički uvoz.

Današnja cijena Brent sirove nafte iznosi 104,63 dolara po barelu. Prije rata cijena Brent nafte bila je oko 60 dolara po barelu. Takav skok cijene jasno pokazuje koliko snažno i brzo tržište reagira.

"Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren još mjesec dana bez ikakvih znakova nadolazećeg rješenja, cijena nafte Brent kretat će se prema 190 dolara", rekao je John Paisie, predsjednik tvrtke Stratas Advisors, prenosi Reuters.

Kako objašnjava think tank Bruegel, najveća ranjivost Europe je ukapljeni plin. Ako se smanji protok kroz Hormuški tjesnac, ponuda na globalnom tržištu odmah pada, a Europa se mora natjecati s Azijom za ograničene količine, što brzo podiže cijene plina, prenosi Index.hr.

(DEPO PORTAL/ad/Foto:Ilustracija)