Kada će izmjene Zakona o PIO ugledati svjetlo dana? Da li će od nove godine penzioneri u Federaciji uživati bolji položaj, pravedniju raspodjelu i veće penzije? Hoće li konačno doći do redovnog i vanrednog usklađivanja penzija? Šta je dogovoreno, a šta može biti ispoštovano? 

Gosti emisije Plenum bili su Adnan Delić, Haso Halilović i Marinko Jovanović.

Ministar Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u sazivu Vlade FBiH Adnan Delić govorio je o statusu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, rokovima, fiskalnoj procjeni te novitetima koji će utjecati na penzionere u Federaciji BiH.

Kada će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO biti upućen u parlamentarnu proceduru?

- Kada je zakon u pitanju, mogu reći da smo, što se tiče Ministarstva rada i socijalne politike, uradili sve što je do nas i da smo zakon zvanično uputili u proceduru. Uradili smo sve analize, istraživanja i pripreme kako bi tekst zakona bio kvalitetan i usaglašen - argumentira ministar Delić.

- Najvažniji korak koji je preostao jeste fiskalna procjena od strane Federalnog ministarstva finansija. Nakon što smo zakon usaglasili, uspjeli smo da pripremimo jedan tekst zakona koji odgovara i koji je podržao Reprezentativni savez penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na zadnjem sastanku smo se dogovorili da ovaj zakon, bez obzira kada će biti u Parlamentu, treba da stupi na snagu 1. januara 2026. godine.

„Po svim procjenama, izmjene i dopune zakona koštat će Federaciju BiH blizu 500 miliona KM. To je ogroman iznos, ali važno je da se time poboljšaju položaj i finansijska prava penzionera - kaže Delić.

Ako minimalna penzija bude određena na iznos od 700 konvertibilnih maraka, kakav će to utjecaj imati na visinu prosječne i najviše penzije?

- Označava da će linearno rasti sve penzije. Kada je spomenut iznos od oko 700 KM, naglasak je da se radi o neslužbenim procjenama. Na osnovu projekcija, minimalna penzija bi mogla porasti za oko 17%, što znači da će linearno rasti sve penzije – minimalne, prosječne i najviše. Međutim, sve zavisi od usvajanja budžeta.“

- Ako uzmemo u obzir omjer penzionera i zaposlenih, mora se istaći da je taj odnos jedan od najnepovoljnijih u zemljama okruženja. Kao Ministarstvo, uradili smo sve što je u našoj nadležnosti da poboljšamo taj nivo, koji se prije svega odnosi na tržište rada i broj zaposlenih u Federaciji -  dodaje Delić.

Hoće li redovno usklađivanje penzija biti dva puta godišnje?

- Da, već je definisano da će se penzije redovno usklađivati dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Usklađivanje će se vršiti prema formuli koja kombinuje rast prosječne plate i indeks potrošačkih cijena, odnos iznosi 60 prema 40 – dakle, 60% se odnosi na prosječnu platu, a 40% na indeks rasta potrošačkih cijena ili obrnuto – omjer koji u tom trenutku bude bolji za penzionere. U slučaju negativnih kretanja, stečena prava se ne mogu umanjivati - ističe ministar.

Zašto je odbačeno vanredno usklađivanje penzija?

- Nije tačno da smo odbacili vanredno usklađivanje. Uveli smo dva redovna usklađivanja penzija, u odnosu na trenutni propis koji predviđa jedno redovno godišnje usklađivanje i mogućnost vanrednog usklađivanja ukoliko to dozvole ekonomski pokazatelji, prije svega rast BDP-a i budžet koji ne smije biti u deficitu -argumentira ministar Delić.

- Zbog ograničenja budžeta, koji je bio u deficitu, Vlada nije mogla provesti vanredno usklađivanje. Zato smo sada u izmjenama zakona uveli dva redovna usklađivanja godišnje, koja su zakonska obaveza.

Predstavnici Saveza penzionera Federacije BiH predložili su model dodatka, slično kao u Hrvatskoj. Taj dodatak ne bi bio zakonska obaveza, već bi se isplaćivao fakultativno – zavisno od stanja u budžetu i rasta troškova života. Uglavnom bi bio definisan prema godinama staža, a ne bi imao istu visinu za sve - istiće Delić

Kako će izgledati taj dodatak, da li to ide jednom godišnje i hoće li se razlikovati od visine penzije?

- Naravno da će se razlikovati od visine penzije. To je bio jedan od prijedloga Saveza penzionera – ukoliko ne bude vanrednog usklađivanja, da se uvede 13. penzija. Takva ideja je svakako dobra i podržavam je, niko nije protiv, ali postavlja se pitanje gdje pronaći sredstva za to, imajući u vidu sadašnji omjer zaposlenih i penzionera.“

Vraćajući se na dodatak, Delić dodaje i da „je prijedlog koji su iznijeli penzioneri izuzetno korektan i realan. Lično ga smatram prihvatljivim i vjerujem da ćemo ga moći adekvatno i kvalitetno definisati kada zakon uđe u parlamentarnu proceduru.

Da li povećanje minimalne penzije od 1. januara na oko 700 KM može značiti bilo kakvo umanjenje penzija za sadašnje penzionere?

- Ne, to su špekulacije i spinovanja. Nema nikakvog umanjenja za trenutne penzionere. Jasno je svima da ne postoji retroaktivna primjena bilo kojeg propisa i da vam niko ne može oduzeti stečena prava.

Za buduće penzionere vrijede pravila koja budu važila u trenutku kada ostvaruju pravo. Želim posebno naglasiti da izmjenama ovog zakona niko ne dira prava boračke populacije. Borci imaju svoj poseban propis – Zakon o povoljnijem prijevremenom penzionisanju – koji usklađuje Ministarstvo za boračka pitanja. Dakle, nema nikakve opcije da se bilo kome uskrate stečena prava, pa ni boračkoj populaciji. To ne bi bilo ni pošteno, ni pravedno, ni moguće.

- Nije pravedno da neko ko je radio 15 godina ima isti iznos penzije kao neko ko je radio 40 godina i redovno plaćao doprinose. Kakav bi onda bio motiv bilo kome da nakon 15 godina nastavi plaćati doprinose? Imamo situacije da ljudi nakon što steknu minimalni uslov od 15 godina rada, napuštaju sistem i rade na crno. A postavlja se pitanje – ko će tada puniti budžet, iz čega će se finansirati penzije i kako će sistem ostati stabilan? - mišljenja je Delić.

Kolika bi mogla biti razlika u penzijama između onih sa 15 i 35 ili 40 godina radnog staža?

- Sve su to još radne projekcije. Dok zakon ne prođe Dom naroda, teško je bilo šta precizno reći. Mi smo predložili rješenje koje je usaglašeno sa svim relevantnim stranama, ali dok ne bude usvojeno, ne bih spekulisao konkretnim iznosima. Nema smisla građanima davati lažnu nadu ili prostor za pogrešna tumačenja.

Penzije, posebno minimalne, izuzetno su male i ne mogu pokriti osnovne troškove života i iskreno, bio bih najsretniji kada bih mogao direktno utjecati da ti iznosi budu veći. Ali to ne zavisi samo od Ministarstva, pa ni uvijek od Vlade, nego i od onoga što se decenijama unazad radilo te od naše vizije i strategije za naredne godine - istiće Delić

Nastavak teksta čitajte na linku.

(DEPO PORTAL/af)