Može li notar u Federaciji BiH samovoljno, bez upoznavanja nasljednika, da određuje vrijednost imovine tokom ostavinske rasprave i bez upoznavanja porodice sa njihovim pravima sačinjavati zapisnik koje daje strankama na potpis. Jesu li notari dužni klijentima da izdaju fiskalni račun za svoje usluge, kome se građani mogu obratiti ukoliko imaju pritužbe na rad notara..., samo su neka od pitanja na koje je za Faktor odgovorila Nerminka Hamidović, predsjednica Notarske komore Federacije BiH.

- U skladu s članom 257. Zakona o nasljeđivanju "notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona". U ostavinskom postupku, notar kao povjerenik nadležnog općinskog suda dužan je čitati zapisnik na ostavinskoj raspravi. Stranke (zakonski nasljednici) sporazumno određuju vrijednost imovine koja predstavlja ostavinsku masu, što se navodi u zapisniku o ostavinskoj raspravi (ostavinskom ročištu).

Ukoliko se stranke (zakonski nasljednici) ne mogu sporazumijeti, notar može angažovati sudskog vještaka za procjenu vrijednosti imovine koja je predmet nasljeđivanja, u kojem slučaju troškove procjene snose stranke (zakonski nasljednici). Dakle, notar nema ovlasti samostalno procijenjivati vrijednost imovine u ostavinskom postupku, bez saglasnosti stranaka (zakonskih nasljednika) ili procjene sudskog vještaka - navodi Hamidović.

Objasnila je ko nadzire rad notara.

- Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao, a stranka (zakonski nasljednik) se uvijek može žaliti na troškove ostavinskog postupka, koji su određeni rješenjem o nasljeđivanju, posebno ukoliko su ti troškovi utvrđeni od notara bez saglasnosti stranaka (zakonskih nasljednika) ili sudskog vještaka. U skladu s članom 209. Zakona o nasljeđivanju u FBiH prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju, koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar, dopušten je u roku osam dana od dana dostavljanja rješenja strankama (zakonskim nasljednicima) - objašnjava Hamidović.

Upitali smo Hamidović da li je upoznata sa činjenicom da ima notara koji za svoje usluge ne izdaju fiskalni račun klijentima, nego samo kažu koliko će naplatiti recimo po osobi.

- Pravilnikom o visini nagrade i naknade troškova notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku "utvrđuje se visina nagrade i naknade troškova notara kao povjerenika suda u provođenju radnji u ostavinskom postupku te način njihova obračuna i naplate od notara." Troškovi ostavinskog postupka naplaćuju se po važećoj tarifi, a notar je dužan za iste izdati fiskalni račun strankama (zakonskim nasljednicima).

Član 129. Zakona o notarima propisuje: "Ako je više stranaka učestvovalo u zaključivanju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i troškove notaru, ako se stranke drugačije ne dogovore." Ovom prilikom ističemo da se Notarska komora FBiH dosljedno zalaže za zakonit i savjestan rad svih svojih članica i članova – notara, a da su svi notari u Federaciji BiH dužni postupati u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju notarsku službu - navodi Hamidović i dodaje:

- Posebno naglašavamo da se troškovi notarskih usluga naplaćuju isključivo u skladu s važećom tarifom o nagradama i naknadama za rad notara te da su notari, kao obveznici fiskalizacije, obavezni izdati fiskalni račun za svaku naplaćenu uslugu. Ukoliko stranke (u ovom slučaju zakonski nasljednici) imaju primjedbe na rad notara, uključujući i pitanja koja se odnose na naplatu troškova, iste se mogu uputiti nadležnom općinskom sudu ili nadležnom kantonalnom ministarstvu pravosuđa i o istome upoznati i Notarsku komoru FBiH, koja će svaku pritužbu razmotriti u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Kaže da Notarska komora Federacije BiH ostaje opredijeljena da, kroz nadzorne, edukacijske i disciplinske mehanizme, osigura zakonitost, profesionalnost i povjerenje u rad notarske službe.

Tražili smo pojašnjenje da li građani imaju pravo da znaju za šta tačno plaćaju kod ostavinske rasprave.

- Naravno! Građani (stranke, zakonski nasljednici) imaju puno pravo da znaju šta plaćaju. U obračunu troškova notarskih usluga i fiskalnom računu moraju biti jasno navedene sve stavke koje se odnose na naplatu troškova, kako bi naplata bila transparentna i u skladu sa Zakonom o notarima i važećom tarifom - odgovorila je Hamidović.

Osvrnula se na pitanje kome se građani mogu žaliti na postupke notara.

- Na rješenje o nasljeđivanju se podnosi prigovor o kojem odlučuje nadležan Općinski sud. Ako građani smatraju da je notar svojim radnjama učinio disciplinki prekršaj, onda se podnosi prijava nadležnom kantonalnom ministarstvu koje podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Notarskoj komori FBiH. Na rješenje o nasljeđivanju, stranke (zakonski nasljednici) imaju pravo podnijeti prigovor, o kojem odlučuje nadležni općinski sud. Ukoliko smatraju da je notar svojim radnjama učinio disciplinski prekršaj, mogu podnijeti prijavu, pritužbu ili zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka nadležnom kantonalnom ministarstvu pravosuđa. Nakon razmatranja, ukoliko ministarstvo utvrdi postojanje povrede službene dužnosti, aktom o pokretanju disciplinskog postupka inicira disciplinski postupak, koji sukladno Zakonu o notarima vodi Notarska komora Federacije BiH putem svojih disciplinskih vijeća prvog i drugog stepena - pojašnjava Hamidović.

Upitali smo ko kontroliše rad notara i da li su ranije imali pritužbe građana na rad nekih od njih.

- Notarska komora FBiH nije nadležna za nadzor nad radom notara, budući je notar u vršenju službe samostalan i nezavisan, niti za pokretanje disciplinskog postupka. Isključivo nadležno za vršenje nadzora nad radom notara, kao i eventualno pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara je kantonalno ministarstvo, nadležno za poslove pravosuđa i uprave, na čijem području notar ima službeno sjedište, kojem građani mogu uputiti prijavu / pritužbu na rad notara. Ukoliko se radi o ostavinskom postupku nadzor nad radom notara na čijem području imenovani notar ima službeno sjedište, kao sudskog povjerenika vrši općinski sud koji mu je povjerio ostavinski predmet.

Osim navedenog, a sukladno odredbama člana 130 Zakona o notarima i člana 69 Pravilnika o radu notara, Federalno ministarstvo pravde, kada vrši nadzor nad radom notara, za svaku kontrolu, formira tročlanu komisiju za vršenje nadzora nad radom notara, koja se sastoji od: jednog predstavnika Federalnog ministarstva pravde, jednog predstavnika kantonalnog ministarstva pravosuđa (na čijem se službenom području obavlja kontrola rada notara) i jednog predstavnika Notarske komore FBiH sa liste notara – kontrolora sa sjedištem izvan službenog područja u kojem se nalazi notarski ured koji se kontrolira.

Nakon izvršene kontrole, komisija sačinjava zapisnik u kojem se utvrđuju sve činjenice o izvršenoj kontroli - navela je Hamidović i dodala:

- Na kraju želimo ponovo naglasiti da se Notarska komora Federacije BiH dosljedno zalaže da svi njeni članovi i članice – notari obavljaju svoj rad u skladu sa zakonom, čuvajući dignitet i dostojanstvo notarske službe, dok eventualni pojedinačni slučajevi nepravilnog rada notara ne odražavaju ukupni rad svih notara u Federaciji BiH.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)