Ukinuta presuda

Važna pobjeda CIN-a nad institucionalnom cenzurom u korist slobode izražavanja i istraživačkog novinarstva

Mediji19.11.26, 12:34h

Važna pobjeda CIN-a nad institucionalnom cenzurom u korist slobode izražavanja i istraživačkog novinarstva
- S obzirom da su nižestepeni sudovi bez ikakve analize naložili trajno brisanje istraživačkih tekstova s portala, to predstavlja, po meni, najteži oblik cenzure. Vrhovni sud je to zaustavio - navodi Bijedić

 

 

Ukidanje presude kojom je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) naloženo uklanjanje dva istraživačka teksta o poslovanju firme “Lager“ iz Posušja predstavlja važnu pobjedu za slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo, te daje smjernice za ujednačavanje sudske prakse u postupcima protiv medija u zemlji.

 

Pravosnažnom presudom iz novembra 2025. naloženo je CIN-u da mora ukloniti tekstove pod naslovom “Lagerovanje koncesija” i “Lagerova roba s greškom”. Prema presudi, zbog učinjene klevete, CIN je dužan isplatiti firmi “Lager” iz Posušja 1.000 konvertibilnih maraka (KM).

 

Godinu dana kasnije, Vrhovni sud Federacije usvojio je reviziju CIN-a i ukinuo ovu presudu te predmet vratio Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu na novo suđenje.

 

- Revizija se dopušta i usvaja, drugostepena presuda u pobijanom dijelu ukida i predmet vraća drugostepenom sudu na ponovno suđenje - navodi se u rješenju Vrhovnog suda, a koji dio je CIN objavio.

 

Zastupnica CIN-a Ilvana Bijedić za Detektor kaže da je ovo rješenje važna pobjeda za slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, stavovi koje je Vrhovni sud zauzeo nisu važni samo za CIN, nego predstavljaju obavezujuće smjernice za ujednačavanje sudske prakse u svim budućim istim ili sličnim slučajevima, odnosno postupcima protiv medija u zemlji.

 

- Vrhovni sud je veoma jasno poručio da sudovi ne mogu od novinara tražiti da preuzmu teret dokazivanja kakav postoji u sudskom ili istražnom postupku, odnosno krivičnom postupku, niti ih mogu sankcionisati zato što su izvještavali o nepravosnažnim upravnim i sudskim postupcima, i da javnost ima pravo biti informisana o pitanjima koja su od javnog interesa, kao što je u konkretnom dodjela koncesija, korištenje prirodnih resursa, poslovanje s javnim preduzećima - pojašnjava Bijedić.

 

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika CIN-a Mirjana Popović navodi da je Sud objasnio da sudovi u predmetima klevete moraju prvo utvrditi da li je pravo na izražavanje uopće povrijeđeno, a tek potom ispitati da li su okolnosti bile opravdane ili ne, što nisu učinili ni Općinski ni Kantonalni sud u Širokom Brijegu kada su donosili i potvrđivali presudu.

 

Kako kaže, Vrhovni sud podsjeća da sudovi moraju uzeti u obzir širok dijapazon okolnosti – od neophodnosti javnog raspravljanja o društveno važnim temama, preko prava na izvještavanje i informisanje, do propitivanja ne samo dijelova teksta ili grupe riječi na koje se tužbama ukazuje kao na klevetu već cijelog teksta, pa i društvenih okolnosti u kojima je objavljen.

 

- U našem slučaju je to posebno važno jer se radi o privatnoj firmi i biznismenu koji su učestali pobjednici na tenderima za skupe poslove s državom i korisnici izuzetno skupih javnih povlastica. Kada smo objasnili javnosti kako su u pojedinim slučajevima došli do njih, uslijedila je tužba s traženjem ekstremne mjere brisanja tekstova, što je u demokratskim društvima sa slobodnim medijima i slobodnim građanima zabrinjavajuća i neprihvatljiva praksa, posebno kada je riječ o medijima poput CIN-a, koji svaku izrečenu tvrdnju i prenesenu činjenicu mogu dokazati - kaže Popović.

 

Bijedić smatra važnim što je Sud ovim rješenjem ukazao na ozbiljan propust nižestepenih sudova koji nisu napravili razliku između iznošenja činjenica i vrijednosnih sudova, što je pogotovo važno za novinare, nego su i navode iz tekstova posmatrali parcijalno i podveli su pod isti sistem dokazivanja, činjenicu i vrijednosni sud.

 

- S obzirom da su nižestepeni sudovi bez ikakve analize naložili trajno brisanje istraživačkih tekstova s portala, to predstavlja, po meni, najteži oblik cenzure. Vrhovni sud je to zaustavio, naglasivši da uklanjanje tih novinskih tekstova direktno zadire u pravo da javnost bude obaviještena i da zahtijeva strog test proporcionalnosti i nužnosti u demokratskom društvu - govori Bijedić.

 

Popović kaže da je ovaj postupak protiv CIN-a počeo 2021. godine i da su do sada imali pet presuda u vrlo komplikovanom redovnom procesu i jedno vanredno rješenje, a sada čekaju novo suđenje. Napominje da ovakvi postupci iscrpljuju finansije nezavisnih redakcija i u nekim slučajevima nameću čak i pitanje opstanka istraživačkih timova, što je, prema njenim riječima, krajnji cilj pokretača tužbe.

 

- Odluku smatramo izuzetno značajnom jer jasno navodi šta je i kako se treba vrednovati sloboda izražavanja i pravo na informisanje te na koji način pristupiti suđenjima po tužbama za klevetu - zaključuje Popović.

 

Detektor je ranije pisao da nalogom za brisanje istraživačkih tekstova sudovi institucionaliziraju cenzuru. Tada su sagovornici upozorili da je riječ o institucionaliziranoj cenzuri koja ozbiljno ugrožava slobodu medija u Bosni i Hercegovini.

 

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook