Vlada Kantona Sarajevo pripremila je nacrt zakona kojim se predviđa uvođenje godišnjeg poreza na nekorištene stanove i poslovne prostore. Ukoliko bude usvojen, novi propis mogao bi donijeti dodatne troškove brojnim vlasnicima nekretnina, uključujući i građane koji žive u inostranstvu, a stanove u Sarajevu koriste samo tokom povremenih dolazaka u domovinu, piše Oslobođenje.

Iako zakon još nije dobio zeleno svjetlo Skupštine Kantona Sarajevo, predložene definicije trajnog stanovanja već otvaraju brojna pitanja, posebno za porodice iz dijaspore čije nekretnine veći dio godine ostaju prazne.

Za brojne građane koji žive u Austriji i Njemačkoj stan u Sarajevu predstavlja mnogo više od obične nekretnine. Riječ je o porodičnoj imovini, uspomenama i često jedinoj čvrstoj vezi s domovinom.

Kako piše austrijski magazin Kosmo, Vlada Kantona Sarajevo krajem septembra predstavila je nacrt zakona kojim se predviđa godišnje oporezivanje praznih stambenih i poslovnih prostora.

Propis još nije usvojen u Skupštini Kantona Sarajevo, a nije utvrđen ni datum od kojeg bi se eventualno počeo primjenjivati.

Prema predloženom modelu, godišnji porez za nekretnine obuhvaćene zakonom iznosio bi od četiri do šest KM po kvadratnom metru. To znači da bi vlasnik stana površine 60 kvadratnih metara godišnje morao izdvojiti između 240 i 360 KM, odnosno približno 123 do 184 eura.

Konačnu visinu poreza unutar predviđenog raspona određivale bi općine. Za svaku narednu nekretninu u vlasništvu iste osobe predviđene su znatno više porezne stope, što znači da bi vlasnici više stanova mogli biti dodatno finansijski opterećeni.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o prijedlozima iz nacrta zakona, a ne o usvojenim obavezama ili računima koje vlasnici trenutno moraju plaćati.

Najviše nedoumica odnosi se na porodice iz dijaspore koje u svojim stanovima borave samo nekoliko sedmica godišnje, naprimjer tokom ljeta ili praznika.

Iz dostupnog nacrta nije moguće zaključiti da bi stanovi koji se koriste za odmor automatski bili izuzeti od oporezivanja. Predložena definicija trajnog stanovanja prilično je uska jer podrazumijeva da vlasnik lično živi na adresi nekretnine.

Kao dokaz predviđeni su potvrda o prebivalištu i dokumentacija o zajedničkom domaćinstvu. Međutim, nije jasno da li bi se i pod kojim uslovima priznavali duži povremeni boravci vlasnika koji nemaju prijavljeno stalno prebivalište na toj adresi.

Dodatne nedoumice javljaju se i u situacijama kada vlasnik živi u inostranstvu, dok u njegovom stanu u Sarajevu trajno borave članovi porodice.

Tako, naprimjer, ako vlasnica stana živi u Minhenu, a u njenoj nekretnini u Sarajevu bez ugovora o najmu živi majka, nije izvjesno da li bi takav stan bio oslobođen poreza.

Iako nekretnina u ovom slučaju nije prazna, nacrt izuzeće izričito veže za prebivalište samog vlasnika. Zbog toga se bez dodatnih pojašnjenja ne može pretpostaviti da bi stan bio automatski oslobođen plaćanja poreza.

Nešto jasnija pravila predviđena su za nekretnine koje se izdaju podstanarima. Izuzeće bi važilo za stanove koji su na osnovu ugovora prijavljenog kod Porezne uprave iznajmljeni duže od devet mjeseci tokom kalendarske godine.

Olakšica je predviđena i za godinu u kojoj je nekretnina stečena nasljedstvom.

Kao osnovni cilj predložene mjere kantonalna vlada navodi stavljanje u funkciju stanova koji dugo stoje prazni. Razlog za takav pristup, prema obrazloženju vlasti, jesu visoke cijene nekretnina i nedovoljna ponuda novih stanova na tržištu.

Prema podacima koje navode kantonalne vlasti, stan površine 60 kvadratnih metara danas u prosjeku košta više od 250.000 KM, dok se godišnje izgradi svega oko 370 novih stanova.

Ipak, predložena mjera otvara i pitanje opravdanosti jednakog tretmana investicijskih nekretnina i porodičnih stanova koji se čuvaju generacijama i koriste tokom povremenih dolazaka u domovinu.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da ne postoje pouzdani podaci o tome koliko je praznih stanova u Kantonu Sarajevo u vlasništvu građana koji žive u dijaspori.

Predloženi porez odnosio bi se isključivo na nekretnine na području Kantona Sarajevo, bez obzira na to da li njihovi vlasnici žive u Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji. Drugim riječima, mjesto prebivališta vlasnika ne bi bilo presudno za teritorijalnu primjenu propisa.

Ostali gradovi i Istočno Sarajevo ne bi bili obuhvaćeni ovim kantonalnim zakonom.

Vlasnicima nekretnina savjetuje se da unaprijed pripreme dokumentaciju o vlasništvu i nasljeđivanju, potvrde o prebivalištu te eventualne ugovore o iznajmljivanju stanova.

Kao jedan od mogućih pokazatelja korištenja nekretnine u budućnosti mogla bi poslužiti i potrošnja električne energije, ali jasna pravila o tome još nisu utvrđena.

Do eventualnog usvajanja zakona u Skupštini Kantona Sarajevo vlasnici nekretnina nemaju obavezu plaćanja novog poreza. Konačna rješenja zavisit će od usvojenog teksta zakona i eventualnih izmjena tokom skupštinske procedure.

(DEPO PORTAL/dg)