Bosna i Hercegovina je među zemljama s najjeftinijom strujom u Evropi, no svako poskupljenje teško pada građanima. To najbolje govori kakav je ovdje životni standard. Prema svemu sudeći, cijena električne energije mirovat će do proljeća, kada se očekuje značajan skok. Zemlja ogromnih potencijala postala je ovisna o uvozu.

Rudnici ne proizvode dovoljno uglja, a suša je ograničila proizvodnju hidroelektrana. Termoelektrana Ugljevik ostala je bez neophodnih količina uglja, čime je ugrožen glavni energetski oslonac Republike Srpske. S obzirom na to da entitetska Elektroprivreda posluje s gubitkom, rješenje su nadležni pronašli u novom zaduženju: preduzeće će se zadužiti za 50 miliona maraka, a dobit će i bespovratna sredstva iz entitetskog budžeta. Ipak, ceh krize platit će i građani. Najavljeno je poskupljenje električne energije od marta sljedeće godine, a ekonomski analitičari procjenjuju da bi računi građana mogli biti povećani i do 30 posto.

- Nisam baš siguran da se može ugalj obezbijediti za Ugljevik, trajno, za cijelu sezonu. Nisam siguran da će to baš tako ići. Što se tiče poskupljenja... Ide sigurno do kraja godine ili u martu, sa stanovišta građana je svejedno. To će pogoditi njihove budžete. Najveći problem ove zime bit će smanjen dotok vode u hidroelektrane, što će sve tri elektroprivrede u BiH natjerati da uvoze struju iz inostranstva -  rekao je  za N1 Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku.

S druge strane, iz Elektroprivrede cijenu struje nazivaju "socijalnom" i najnižom u Evropi. Analitičari, pak, kažu da je odgovornost na nadležnima, koji su svojim djelovanjem pozicionirali BiH na posljednje mjesto u procesu energetske tranzicije na Balkanu. Slična je situacija i u drugom entitetu. Cijene struje u ovoj godini u FBiH bile su veće za 6,5 posto. Resorni ministar Vedran Lakić poručio je da nedostaje milion tona uglja godišnje i da se zbog toga struja mora uvoziti. Dugogodišnji nemar sada dolazi na naplatu jer bh. potencijali nisu iskorišteni, a rezerve uglja su ogromne.

- Procjene su na preko pet milijardi tona, a rezerve su oko dvije milijarde tona. U tuzlanskom, banovićkom bazenu, na području Gacka i Ugljevika. Pad proizvodnje u rudnicima direktna je posljedica višedecenijskog zanemarivanja i površinskih kopova i jama u sastavu koncerna EP BiH -  smatra Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti i univerzitetski profesor u Tuzli.

Zbog toga su akumulirani gubici rudnika enormni, a u jamama je primjetan hroničan nedostatak investicija. Ogroman problem u energetskom sektoru predstavlja i činjenica da Bosna i Hercegovina nema berzu električne energije. Usvajanje zakona i formiranje berze uslov su da BiH ne plaća poreze na emisiju ugljika tokom proizvodnje struje.

- Mi smo morali usvojiti jedan efikasniji energetski miks ili taj spoj svih izvora energije. Ne znam da smo ikada napravili siguran put tranzicije, a da ne povrijedimo ekonomiju BiH. Bili smo dugo optuživani da je cijena električne energije niska. Zašto, ako je to bila naša prednost? Naši građani su na taj način kompenzirali nizak ekonomski status -  naglasila je Adisa Omerbegović Arapović, profesorica ekonomije i finansija.

Federacija je strateški bila usmjerena, objašnjava profesor Suljić, na izgradnju Bloka 7. Generacijski projekat, kako su ga vlasti najavljivale, propao je. Najave su bile da će 2024. godine biti u funkciji.

- Nisu imali nikakav alternativni plan tokom jedne decenije i izgubljene su ključne godine za energetsku tranziciju u našoj zemlji. EP BiH, i sadašnja i sve prethodne, krive su zbog nesposobnosti da se provede duboko restrukturiranje koncerna i da se zaustave ekonomski tokovi, enormna dugovanja rudnika. Krivi su i zbog kašnjenja u izgradnji obnovljivih izvora energije -  poručio je Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti i univerzitetski profesor u Tuzli.

Dosadašnji odnos pretvorio nas je u zemlju ovisnu o uvozu struje. Poskupljenja su zbog toga neminovna i već najavljena.

(DEPO PORTAL/af)