Kakva je budućnost tržišta nekretnina u BiH i ima li još uvijek prilika za povoljnu kupovinu, pitanje je koje zanima najviše one koji tek ulaze na tržište i razmišljaju o rješavanju svog stambenog pitanja. Haris Kadić, certificirani agent za nekretnine za Forbes BiH kaže kako se tržište nekretnina u BiH, regionu, Evropi i čitavom svijetu, suočava sa novim trendovima i promjenama u načinu na koji ljudi posmatraju nekretnine i ulažu u njih.

- Ako uzmemo u obzir da se ogroman novac ulaže na tržištu nekretnina i da je ono jedan od najvećih sektora u kojem se novac troši i zarađuje, ono je definitivno sada u fokusu svih ljudi, neovisno o tome, da li je to obični kupac, neko ko želi da riješi stambeno pitanje i krov nad glavom, da li je to neko ko želi da se okuša kao investitor koji želi da gradi, ili neko ko svoj novac koji je zaradio kroz neke druge poslove želi da plasira na tržište nekretnina i na taj način napravi određenu zaradu - kaže Kadić.

Tržište nekretnina u BiH je mlado

Osim što je domaće tržište nekretnina dinamično, ono je, uključujući i privatno vlasništvo, dodaje naš sagovornik, izuzetno mlado i razvija se. Treba imati na umu, kaže on, da je stambeni fond izuzetno star, više od 70% ljudi živi u privatnim stambenim objektima, odnosno u samostojećim kućama, dupleksima i sličnim stambenim objektima, a samo 30% čine stanovi, dok luksuzni segment zauzima tek jedan posto tržišta.

- Mi tek sada rastemo i dolazimo do faze u kojoj o tržištu nekretnina možemo govoriti na više načina, otvarati ozbiljnije teme i baviti se ozbiljnijim segmentima - govori on.

Kako pojašnjava, u Mostaru je trenutno u izgradnji 380 stanova, Zenici 300, Banjoj Luci preko 1.500 stanova, Istočnom Sarajevu više od 2.000 stanova, dok je u Sarajevu, u nekoliko opština, više od 1.500 stanova u izgradnji.

- Ali moram da kažem da je većina tih stanova u izgradnji već prodata. Tako da su oni već utjecali na tržišta nekretnina, i u 2027. godini nova gradnja koja je trenutno u toku, neće imati prevelik utjecaj na tržište. Ljudi su podigli kredite, kupili ili rezervisali stanove, a rađene su i kompenzacije. Dosta tih stanova već je povučeno s tržišta. Šta je implikacija toga? Određeni broj ljudi koji je kupio stanove u izgradnjama, naprimjer na Pofalićima ili u drugim dijelovima Sarajeva, Mostaru, Banjoj Luci, oni će svoje nekretnine u kojima žive pustiti na tržište.

Tako da ćemo u 2027. godini, po mom mišljenju, imati do sada najveći broj stanova iz starije gradnje na tržištu nekretnina - pojašnjava Kadić.

Stabilizacija cijena

Sve navedeno moglo bi imati utjecaja i na cijene nekretnina.

- To će značiti da će se cijene stabilizirati definitivno i da će kupci i potražnja, koja je danas izuzetno velika, imati mogućnost da biraju u jednoj ulici možda više stanova, što sada više nije prilika. Po mom mišljenju moguć je samo prirodni rast cijena, uzimajući u obzir sve ekonomske faktore, kamatne stope, potražnju, ali se povećava i ponuda. To je ključni faktor u cijeloj priči tržišta - ističe Kadić.

U 2025. godini komercijalne banke u BiH su, dodaje on, plasirale skoro milijardu konvertibilnih maraka za kupovinu nekretnina.

Iz kredita finansirano 30% kupovine nekretnina

- Podaci za 2025. godinu govore da tržište nekretnina Bosne i Hercegovine, uključujući oba entiteta, vrijedi 3,27 milijardi konvertibilnih maraka. Dakle, 1,90 milijardi se odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine, a 1,37 milijardi na Republiku Srpsku. To znači da je na teritoriji Bosne i Hercegovine potpisano 41.570 kupoprodajnih ugovora, koji neminovno ne znače da je toliki broj nekretnina, nego u jednom ugovoru može biti više nekretnina.

To su podaci koji zaista govore o jednoj ogromnoj potražnji. A ako tome dodamo da naši građani u bankama čuvaju negdje oko 6,2 milijarde maraka na oročenoj štednji, mislim da možemo da vidimo u kojem smjeru tržište nekretnina može da se kreće“, govori on i dodaje: “Podaci nam govore da je otprilike 30% tržišta nekretnina finansirano iz hipotekarnih i stambenih kredita, a 70% ili oko 2,27 milijardi konvertibilnih maraka, finansira se iz ličnih operativnih sredstava ljudi koji imaju novac da kupuju nekretninu.

Nastavak teksta čitajte ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)