Vozači u Bosni i Hercegovini često se nađu u situaciji da im kazna za saobraćajni prekršaj stigne na kućnu adresu nekoliko mjeseci, pa čak i godinu dana nakon što je prekršaj počinjen. Takve situacije otvaraju pitanje da li je kazna i dalje važeća i postoji li zakonska obaveza njenog plaćanja.

Prema Zakonu o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine, činjenica da je prošla jedna godina od počinjenja prekršaja ne znači automatski da je nastupila zastara. Vrsta prekršaja, visina propisane novčane kazne i radnje koje su nadležni organi poduzeli tokom postupka ključni su za utvrđivanje zastare.

Član 50. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka za prekršaje za koje je predviđena novčana kazna do 3.000 KM nastupa dvije godine od dana počinjenja prekršaja, piše GPMaljevac.

Za prekršaje za koje je propisana novčana kazna veća od 3.000 KM, zastara nastupa nakon tri godine, dok je za određene prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija propisan rok od pet godina.

To znači da vozač koji, naprimjer, dobije kaznu za prekoračenje brzine ili nepropisno parkiranje godinu dana nakon što je prekršaj zabilježen ne može samo na osnovu proteka tog vremena zaključiti da nije dužan platiti kaznu.

Međutim, zakon predviđa i prekid zastare. Prema članu 52., svaka odgovarajuća procesna radnja nadležnog organa ili suda, poduzeta radi pokretanja postupka protiv počinioca ili vođenja postupka, može prekinuti zastaru. Nakon prekida, rok zastare počinje teći iznova.

Istovremeno, propisana je i apsolutna zastara, koja za pokretanje i vođenje postupka nastupa nakon isteka dvostrukog roka predviđenog zakonom, bez obzira na prethodne prekide.

Posebnu pažnju treba obratiti na datum izdavanja i način dostavljanja prekršajnog naloga. Izmjenama Zakona o prekršajima Federacije BiH iz 2025. godine propisano je da se prekršajni nalog može dostaviti lično ili putem pošte.

Vozači koji smatraju da im je novčana kazna nezakonito izrečena ili da je nastupila zastara imaju mogućnost osporiti prekršajni nalog i zatražiti sudsku odluku. Međutim, to moraju učiniti u roku navedenom u nalogu.

Ako vozač ne reaguje u propisanom roku, a nalog mu je uredno dostavljen, može se smatrati da je prihvatio odgovornost za prekršaj. Nakon toga nalog postaje pravosnažan i izvršan.

Važno je razlikovati zastaru prekršajnog postupka od zastare izvršenja već izrečene novčane kazne. Prema članu 102. Zakona o prekršajima Federacije BiH, novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni. Zakon propisuje njihovo brisanje iz registra nakon pet godina od pravosnažnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, odnosno pravosnažnosti i izvršnosti sudske odluke.

Neplaćene novčane kazne evidentirane u registru mogu vozačima stvoriti dodatne probleme, uključujući nemogućnost registracije ili produženja registracije vozila, kao i izdavanja ili produženja vozačke dozvole.

Zbog toga građani koji dobiju kaznu nakon dužeg vremenskog perioda trebaju pažljivo provjeriti datum počinjenja prekršaja, datum izdavanja naloga, način njegovog dostavljanja i pravni osnov za kažnjavanje.

Važno je naglasiti da se navedena pravila odnose na prekršajne postupke u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu primjenjuju se odgovarajući propisi tih administrativnih jedinica, zbog čega se rokovi i pojedine procedure mogu razlikovati.

Ako postoje okolnosti koje ukazuju na zastaru ili nepravilnosti u postupku, vozač može zatražiti dodatne informacije od organa koji je izdao kaznu i pravovremeno koristiti zakonom predviđena pravna sredstva.

(DEPO PORTAL/af)