Hrvatska putovnica za mnoge građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih država znači puno više od putne isprave. Hrvatsko državljanstvo ujedno znači državljanstvo Europske unije, ali do njega se ne dolazi automatski ni nakon dugogodišnjeg boravka niti samim sklapanjem braka s hrvatskim državljaninom.

Jedno od najčešćih pitanja koje dobija stranica Granični prijelaz Maljevac glasi: „Moj suprug ima hrvatsko državljanstvo. Možemo li predati zahtjev da ga dobijem i ja?“

Odgovor glasi – moguće je, ali samo sklapanje braka nije dovoljno. Ako supružnici žive u Hrvatskoj, za stranog bračnog druga postoji znatno povoljniji put prema hrvatskom državljanstvu. Međutim, ako oboje žive, primjerice, u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji ili Njemačkoj, činjenica da jedan supružnik ima hrvatsku putovnicu sama po sebi u pravilu ne daje drugom supružniku pravo da odmah dobije hrvatsko državljanstvo, pojašnjava GPMaljevac.com.

Kako se uopće može dobiti hrvatsko državljanstvo?

Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, hrvatsko državljanstvo stječe se podrijetlom, rođenjem na području Hrvatske u zakonom određenim slučajevima, prirođenjem ili na temelju međunarodnih ugovora. Za strance postoji više različitih osnova prirođenja: redovni dugogodišnji boravak u Hrvatskoj, brak s hrvatskim državljaninom, status iseljenika ili potomka iseljenika, pripadnost hrvatskom narodu, poseban interes Republike Hrvatske te ponovni primitak bivšeg hrvatskog državljanina.

Zbog toga dvije osobe koje žele hrvatsko državljanstvo mogu imati potpuno različite uvjete.

Redovni put: osam godina života u Hrvatskoj

Stranac koji nema neku povlaštenu osnovu može hrvatsko državljanstvo tražiti redovnim putem nakon 8 godina porovedenih u Republici Hrvatskoj.

MUP Republike Hrvatske navodi da osoba mora imati najmanje 18 godina, živjeti u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom najmanje osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i imati odobren stalni boravak.

Traži se i otpust iz prethodnog državljanstva ili dokaz da će ga osoba dobiti ako bude primljena u hrvatsko državljanstvo, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja te poštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske. Moraju biti podmirena dospjela javna davanja i ne smiju postojati sigurnosne zapreke.

Osobe starije od 60 godina kod ovog načina stjecanja ne moraju dokazivati poznavanje hrvatskog jezika, pisma, kulture i društvenog uređenja.

A šta ako suprug već ima hrvatsko državljanstvo?

Ovdje dolazimo do najvažnijeg dijela za veliki broj naših čitatelja na portalu GPMaljevac.COM i stranici Granični prijelaz Maljevac.

Članak 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisuje da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo pod znatno povoljnijim uvjetima ako ima odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske.

Dakle, zakon ne kaže: „Vjenčali ste se s hrvatskim državljaninom i automatski dobivate hrvatsku putovnicu.“

Ključna su dva uvjeta: supruga mora imati stalni boravak i stvarno živjeti u Hrvatskoj.

Kako supruga dolazi do stalnog boravka?

Pretpostavimo da je suprug hrvatski državljanin, a supruga državljanka BiH, Srbije ili Crne Gore.

Prvi korak u pravilu je privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom.

Prema aktualnim pravilima MUP-a, privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom može se izdati s rokom važenja do dvije godine. Član uže obitelji hrvatskog državljanina pritom ne mora dokazivati osigurana sredstva za uzdržavanje na način na koji se to traži kod brojnih drugih vrsta boravka.

Još jedna vrlo važna pogodnost jeste mogućnost rada.

Državljanin treće zemlje kojem je odobren privremeni boravak radi spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom može raditi u Hrvatskoj bez posebne dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Drugim riječima, supruga hrvatskog državljanina nakon uređenja takvog boravka ne mora tražiti klasičnu radnu dozvolu samo zato što želi raditi.

Nakon četiri godine može do stalnog boravka

Ovo je praktično najvažniji rok.

Član obitelji hrvatskog državljanina može dobiti stalni boravak ako neposredno prije podnošenja zahtjeva ima četiri godine neprekidno odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom ili odgovarajući autonomni boravak.

To znači da je za tipičan slučaj supruge iz BiH, Srbije ili Crne Gore koja se preseli kod supruga u Hrvatsku put otprilike ovakav: najprije regulira privremeni boravak kao supruga hrvatskog državljanina, nakon propisanog razdoblja može tražiti stalni boravak, a kada joj je stalni boravak odobren i nastavlja živjeti u Hrvatskoj, može podnijeti zahtjev za hrvatsko državljanstvo po osnovi braka.

Važno je, međutim, paziti na izbivanja iz Hrvatske. Kod računanja neprekidnog boravka MUP u pravilu dopušta određena izbivanja, ali ona nisu neograničena. Za osobe iz relevantnih kategorija neprekidnost se u pravilu zadržava ako ukupna višekratna izbivanja nisu duža od osam mjeseci ili jedno izbivanje nije duže od četiri mjeseca. Postoje posebne iznimke za određene članove obitelji hrvatskih državljana koji su zbog posla u inozemstvu, primjerice vozači u međunarodnom prijevozu, pomorci ili osobe upućene na rad u drugu državu EGP-a ili Švicarsku.

Treba li supruga čekati osam godina? Na ovo i ostala pitanja odgovore potražite ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)