Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli su dogovor o jačanju američkog vojnog prisustva na arktičkom otoku, objavio je Donald Trump. Američki predsjednik tvrdi da Washington dobija "trajnu kontrolu" nad sigurnosnim pitanjima na Grenlandu, dok Kopenhagen i Nuuk naglašavaju da dogovor ne mijenja suverenitet Danske niti pravo Grenlanđana na samoopredjeljenje.

Trump je u petak objavio da je postignut sporazum s Danskom i Grenlandom koji će, kako tvrdi, Sjedinjenim Državama trajno omogućiti da poduzmu ono što smatraju potrebnim za sigurnost Grenlanda i SAD-a.

"Od sada nijedan protivnik SAD-a nikada neće moći imati bazu u Grenlandu, vojno prisustvo u Grenlandu ili vršiti osjetljive investicije bez našeg izričitog pisanog odobrenja", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Najavio je i da će SAD odmah početi proces izgradnje značajnijeg vojnog prisustva na otoku.

Trump je sporazum nazvao dogovorom bez roka trajanja, odnosno "Infinite Life" sporazumom.

Šta zapravo dobija SAD?

Prema informacijama koje su objavili Reuters i američki State Department, sporazum predviđa trajna američka prava pristupa, baziranja i prelijetanja iznad Grenlanda.

Istovremeno bi bilo onemogućeno državama koje nisu članice NATO-a da uspostavljaju vojne baze na otoku. Predviđena su i ograničenja za "osjetljive investicije" protivnika SAD-a.

Američki zvaničnici posebno su naveli Kinu i Rusiju kao države kojima bi bilo onemogućeno uspostavljanje vojnih baza ili slanje trupa na Grenland.

Međutim, još nije potpuno jasno koliko će novih američkih vojnih objekata biti izgrađeno niti gdje bi se oni nalazili. Reuters navodi da je obim sporazuma i dalje djelimično nejasan.

SAD već ima vojnu instalaciju na Grenlandu – Pituffik Space Base na sjeverozapadu otoka. Baza je važna za rano upozoravanje na raketne napade, protivraketnu odbranu i svemirski nadzor.

Novi dogovor bi Washingtonu omogućio da dodatno proširi svoje vojno prisustvo.

Upravo je ovo najvažniji detalj koji se mora razlikovati od Trumpovih ranijih zahtjeva.

Danska i Grenland nisu objavili da SAD preuzima teritoriju.

Danska premijerka Mette Frederiksen saopćila je da sporazum priznaje "suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske" te pravo grenlandskog naroda na samoopredjeljenje.

Vlada Danske navodi da bi sporazum trebao ojačati sigurnost na Arktiku i u sjevernom Atlantiku, kao i sigurnost NATO-a i Evrope. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je saopćio da sporazum priznaje interese Grenlanda i njegovu poziciju u međunarodnoj saradnji.

Dogovor bi trebao biti potpisan naredne sedmice tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku. Nakon potpisivanja mora proći potrebne parlamentarne procedure u Danskoj i Grenlandu prije nego što stupi na snagu.

Dogovor predstavlja veliki zaokret u odnosu na Trumpove ranije zahtjeve.

Američki predsjednik je nakon povratka u Bijelu kuću više puta govorio da SAD treba preuzeti kontrolu nad Grenlandom, a u jednom trenutku nije isključivao ni upotrebu sile.

Danska i grenlandske vlasti takve su zahtjeve odbacivale, dok je pitanje Grenlanda izazvalo ozbiljne tenzije unutar NATO-a.

Sada je, barem prema trenutno dostupnim informacijama, postignut dogovor koji Washingtonu daje znatno veći vojni pristup bez formalnog prenosa suvereniteta nad otokom. Reuters navodi da je upravo to ključna razlika u odnosu na Trumpovu raniju ambiciju da SAD preuzme Grenland.

Zašto je Grenland toliko važan?

Grenland se nalazi između Sjeverne Amerike i Evrope, u području koje dobija sve veći strateški značaj zbog promjena na Arktiku.

Otok je važan za nadzor sjevernog Atlantika, rano upozoravanje na raketne napade i praćenje aktivnosti u arktičkom prostoru. Istovremeno, topljenje leda otvara nove mogućnosti za plovidbu i pristup prirodnim resursima.

Washington posebno brine zbog mogućeg jačanja ruskog i kineskog prisustva u Arktiku.

Upravo je zato američka administracija sigurnost Grenlanda povezivala sa širim pitanjem odbrane Sjeverne Amerike.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da sporazum Grenland trajno pozicionira kao dio strateškog odbrambenog prostora Sjeverne Amerike i onemogućava protivnicima SAD-a da uspostave vojno prisustvo na otoku ili u njegovoj neposrednoj okolini.

Jedan od najzanimljivijih detalja je da bi američka vojna prava, prema navodima američkog zvaničnika, nastavila važiti čak i ako Grenland jednog dana postane nezavisna država.

Grenland već ima široku autonomiju unutar Kraljevine Danske, a pravo na samoopredjeljenje priznato je njegovim ustavnim uređenjem.

Međutim, pitanja vanjske, odbrambene i sigurnosne politike trenutno su u nadležnosti Kraljevine Danske.

Zbog toga bi novi sporazum mogao imati posljedice koje će nadilaziti trenutni odnos Washingtona i Kopenhagena.

Za sada, međutim, jedna stvar ostaje jasna: SAD nije preuzeo Grenland. Washington je, prema objavljenim detaljima, dobio mnogo širi i dugoročniji sigurnosni i vojni položaj na otoku, dok Danska i Grenland zadržavaju formalni suverenitet.

Koliko će daleko ta nova američka vojna prisutnost ići bit će poznato tek nakon objavljivanja punog teksta sporazuma i njegovog prolaska kroz parlamentarne procedure.

(DEPO PORTAL/dg)