Medijska grupacija Oslobođenje pokrenula je novi projekt - magazin “Ovjereno”, a prva priča se bavi obustavom radova na autoputu 5c u Federaciji BiH

Dionica autoputa Medakovo - Ozimice nalazi se između Zenice i Doboja, a radovi na ovoj trasi su obustavljeni. Obustava je direktna posljedica navoda o korupciji. I to korupciji širih razmjera, koja je zaustavila gradnju autoputa koridora 5c u Federaciji BiH.

Evropsko javno tužilaštvo je 13. oktobra prošle godine zvanično saopštilo da za dionicu autoputa na koridoru 5c Medakovo - Poprikuše sumnjiči tri osobe u Bosni i Hercegovini. Pored direktora Autocesta Federacije BiH Denisa Lasića, pod istragom su i izvršni direktor Asmir Dževlan i Lasićeva savjetnica Katica Vranjković. Istraga je pokrenuta zbog favoriziranja italijanske firme Technital za posao nadzora nad izgradnjom ove dionice.

Daleko od optužnice?

Portal Fokus je još 2024. godine izvijestio o ovoj aferi, gdje je došlo do zamjene ponuda. Prijavu Evropskom, ali i domaćim tužilaštvima podnijela je firma Trasa. O drugim aktivnostima ove firme ćemo se pozabaviti nešto kasnije. U zvaničnim aktima Evropsko tužilaštvo navodi i sumnju u mito. Posljedično ovome, Evropska investicijska banka, koja finansira spomenutu dionicu na koridoru 5c, u potpunosti je obustavila kreditiranje autoputa.

Tokom nedavnog sastanka u Vladi Federacije, kako nezvanično saznajemo, predstavnici Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj kazali su da posjeduju obimnu dokumentaciju od oko 1.600 stranica, u kojoj su nalazi istražitelja o korupciji tokom gradnje autoputa.

Poručili su da neće biti novih isplata tranši sve dok se ne poduzmu mjere, a jedna od njih je i smjena rukovodstva Autocesta Federacije s Lasićem na čelu. Tu mogućnost je odbio federalni premijer Nermin Nikšić.

- Niti oni mogu niti imaju pravo da traže smjene. Da bismo mi postupili, eventualno nekog smijenili, a bez ikakvih dokaza, onda bi išao drugi proces, gdje bi ljudi tužili one koji su to uradili. Meni ne pada na pamet da odgovaram zbog bilo koga, jer sam za nečiji ćejf i spašavanje nekoga u međunarodnim finansijskim krugovima i prethodnim upravama preduzeo nešto što nije u skladu sa zakonom - kazao je Nikšić.

O istrazi, ali i zastoju radova na pojedinim dionicama tražili smo odgovore od same uprave Autocesta FBiH. Odgovorili su nam kako u ovom trenutku ne mogu dati komentar na naša pitanja: “Nakon konsultacije s nadležnim osobama, odlučeno je da u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati službene informacije vezane za postavljena pitanja. U slučaju promjene okolnosti ili potrebe za dodatnim očitovanjem, pravovremeno ćemo Vas obavijestiti”.

Ranije je, nakon prvih informacija da evropske institucije istražuju troškove na izgradnji autoputa kroz FBiH i poslovanje Autocesta, reagovao direktor Lasić.

- Mi smo pod istragom, ali to ne znači... Hajde da kažemo da smo osumnjičeni. Još je to daleko od eventualne optužnice. Moramo dokazati našu nevinost i borimo se. Bože moj, to nam je sastavni dio posla - istakao je Lasić.

Dok uprava Autocesta FBiH dokazuje svoju nevinost i, kako kaže direktor Lasić, na to troši svoju energiju, na terenu bilježimo zastoj u izgradnji već započetih dionica autoputa. Najočitiji je upravo na relaciji Zenica - Doboj.

Od 2011. do 2026. godine na koridoru 5c u Federaciji je izgrađeno 150 kilometara autoputa. To je u prosjeku šest kilometara godišnje. Preostalo je da se gradi još 190 kilometara.

Radi sadašnjeg zastoja u izgradnji autoputa država trpi troškove od desetine hiljada eura dnevno. Prema informacijama portala Fokus, Autoceste izvođaču radova, turskoj kompaniji Čengiz Insaat, samo na dionici autoputa Medakovo – Ozimice duguje čak 136 miliona maraka, te je zato ova firma obustavila radove.

Dug Autocesta FBiH prema Čengizu, međutim, raste iz dana u dan. Iz Autocesta su, o čemu svjedoči dokument kojeg objavljujemo, Čengizu uputili akt o hitnoj demobilizaciji radnika sa gradilišta ove dionice.

- Ako pitate Autoceste Federacije BiH iz pozicije federalnog Parlamenta, dakle, sve je bajno. A vidimo u javnosti da je izašlo dosta informacija o problemima sa kreditiranjem, finansiranjem, ali i sa realizacijom, implementacijom radova na tim dionicama - govori Admir Čavalić, federalni parlamentarac.

Da se gotovo čitav projekat izgradnje autoputa u FBiH pretvorio u rupu bez dna, svjedoči gradnja dionice Vranduk - Ponirak. Na ovoj dionici dugoj svega 5,3 kilometra radi se još od 2019. godine, kada je potpisan ugovor. Tada je Autocestama FBiH rukovodio Adnan Terzić, dok je sadašnji direktor Denis Lasić bio federalni ministar prometa i komunikacija.

Hvala, ali neću

Dionica je trebala biti završena 2021, ali zbog enormnog napumpavanja troškova, to se nije desilo. Postojala je sumnja na falsificiranje dokumentacije, te druge manipulacije kako bi pojedinci došli do višemilionske koristi.

Zbog ove dionice, između ostalog, hapšeni su bivši direktori Autocesta FBiH Elmedin Voloder i Adnan Terzić. Ponudili smo im da stanu pred našu kameru. Od Terzića nismo dobili odgovor. Voloder je prvobitno pristao, ali je onda ipak odustao.

- Razgovarao sam sa svojim advokatom i dogovorio da za sada ne trebam učestvovati u komentarima i izjavama u vezi AC FBiH, s obzirom na ukupno stanje u toj kompaniji. Nadam se da me razumijete, hvala - poručio je.

Predmet pod nazivom Koridor kompletiralo je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona i predalo ga federalnom POSKOK-u, formiranom prošle godine.

- Takozvani predmet Koridor, Posebni odjel je preuzeo od Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona. Predmet je sada iz oblasti organizovanog kriminala i nastojimo sve kako bi ta tužilačka odluka bila donesena u skladu sa pravilno utvrđenim činjeničnim stanjem - kaže Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica Federalnog tužilaštva.

Podnosilac jedne od prijava za sumnju u kriminal u Autocestama je bio, kako sam tvrdi, i federalni premijer.

- Ja sam lično podnio krivičnu prijavu, a aktuelna uprava Autocesta je podnijela 14 krivičnih prijava protiv prethodnika za ono što su utvrdili da je kriminal. Radi se o prijavi kad su ljudi izmijenili trasu autoputa, otkupili zemljište za 40.000 KM, a onda ga prodali Autocestama za 500.000 KM, potvrdio je Nikšić.

Četrnaest krivičnih prijava od raznih osoba i za različite poslove na izgradnji autoceste podneseno je u prethodnom periodu. Nove uprave prijavljivale su prethodne. Tako je bilo i sa angažmanom firme Trasa angažirane na dionici Vranduk - Ponirak. Prijavu je podnijela sadašnja uprava protiv prethodne, odnosno direktora Volodera.

- JP Autoceste FBiH su 3. 4. 2024. godine podnijele krivičnu prijavu protiv firme Trasa Elmedina Volodera i više odgovornih osoba zbog teških nezakonitosti (prevara u privrednom poslovanju, zloupotreba službenog položaja, krivotvorenje službenih isprava i sl.), i sukoba interesa na dionici Medakovo - Ozimice. Ova prijava je bila direktan povod da grupa povezanih lica, pogođenih našim istragama, maja 2024. godine podnese prijavu protiv rukovodilaca Autocesta, pokušavajući tako preduhitriti istragu i preusmjeriti pažnju sa vlastitih nezakonitih radnji - naveli su iz Autocesta FBiH.

O tom slučaju je tokom sjednice na Komisiji za reviziju Parlamenta FBiH saslušan izvršni direktor Autocesta FBiH Asmir Dževlan, koji je naveo neke detalje o nezakonitostima u ovom javnom preduzeću, a koje su počinili njihovi prethodnici.

- Zatekli smo velike probleme i ozbiljne nepravilnosti. Finansijski gap evidentiran u tom momentu je bio 357 miliona eura. Na svim projektima su u tom momentu bila potrošena kreditna sredstva. Što se tiče uloge firme Trasa, bila je dio zajedničkog nastupa na dionici Medakovo - Ozimice i nakon što smo se upoznali s projektima, utvrdili smo nepravilnost u tom projektu - da je Trasa nezakonito ovjeravala privremene situacije izvođaču radova, sa uvećanim količinama - rekao je Dževlan 23. oktobra 2025.

Bivši glavni federalni revizor Dževad Nekić prisjetio se nepravilnosti koje su revizori činjenično zadokumentovali u proteklim godinama. Ne samo na dionici Vranduk - Ponirak već generalno u poslovanju Autocesta Federacije BiH.

- Ono što je značajno i posebno je netransparentno zapošljavanje, te kršenje zakona o javnim nabavkama, jer nije osigurana aktivna konkurencija. Potpisivani su i aneksi postojećih ugovora za izvođenje radova, čime su produžavani rokovi i povećavana vrijednost - naglasio je Nekić.

Ljudi iz sive zone

Revizori su još 2022. godine ustanovili izrazito nizak koeficijent likvidnosti Autocesta FBiH. Ovo javno preduzeće je danas, prema vlastitom priznanju, na granici likvidnosti. Dva velika kreditora, EIB i OPEC Fond odustali su od daljeg kreditiranja. S druge strane, Vlada Federacije BiH zadužuje se kod komercijalnih banaka kako bi u Autocestama zakrpila ogromne finansijske rupe.

O tome da su Autoceste Federacije u teškoj dubiozi, svjedoči i plan poslovanja za 2026. U njemu stoji da će u ovoj godini na otplatu kredita otići ukupno 380,2 miliona KM. S druge strane, prihodi u ovoj godini iznose tek 228,8 miliona KM. Inače, iz Autocesta u ovom dokumentu navode da je trenutno aktivno deset gradilišta i to osam na koridoru 5c i dva na dionicama brzih cesta. Za spomenutih osam dionica na koridoru 5c moraju obezbijediti skoro 2,5 milijardi maraka.

Kako? To za sada niko ne zna.

- Očito lošim upravljanjem jer, zapravo, oni koji su izabrani su postali svijetli izvršioci i poslušnici onih koji su ih izabrali. Ne upravljaju na principima domaćinskog upravljanja. Došli su u situaciju da ne mogu blagovremeno izvršavati obaveze, odnosno plaćati kredite, a izvođači odustaju zbog nemogućnosti naplate - jasan je Nekić.

No, o tome ko su izvršioci i poslušnici onih koji su ih izabrali, treba da utvrde istražni organi. Očekivanja su da će u svojim izvještajima dati i odgovore na pitanje ko su ljudi iz takozvane sive zone.

U kontekstu aktuelne izgradnje autoputa u Federaciji BiH, u proteklim godinama se kao jedna takva osoba iskristalizirao Elvedin Grabovica, bivši SDP-ov direktor Elektroprivrede BiH, koji slovi za osobu blisku premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću.

Naime, Grabovicine firme Meganet i Tajenta, koje je registrovao u Sarajevu i Splitu, direktno su angažovane kao podizvođači radova na dionicama Putnikovo brdo - Medakovo i Nemila - Vranduk. Radi se, uglavnom, o dostavljanju opreme i to za tunele, no ugovori su višemilionski.

U Sudskom registru Hrvatske, gdje se kao suosnivač firme Tajenta navodi Elvedin Grabovica, može se naći i nekoliko povezanih firmi koje je također osnovao Grabovica. Jedna od njih je i firma ESC Factoring.

Ova firma, prema pisanju Jutarnjeg lista prošle godine, bila je jedna od firmi koja je za pojedine izvođače, odnosno podizvođače radova na Pelješkom mostu, naplaćivala potraživanja putem faktoringa. Jutarnji list je problematizirao činjenicu da je javno preduzeće Hrvatske ceste favoriziralo ovu firmu.

- Nažalost, cestogradnja, bez obzira na to da li je riječ o brzim cestama, autoputevima, nekakav je mamac, pogotovo tuneli, za korupciju, za neke mutne radnje, za izvlačenje novca... Ko ima interes? Određene političke elite i privatni interesi. Ko nema interes od toga? To su građani, vozači, privreda - poručuje Čavalić.

Primjer kako se loše pristupa u pripremi i realizaciji pojedinih dionica autoputa jeste i gradnja tzv. zeničke zaobilaznice. Građena je sedam godina, potrošeno je 450 miliona maraka za 11 kilometara. Vrijednost radova je zbog nepredviđenih klizišta, u odnosu na prvobitnu, udvostručena, što pak ukazuje na loše pripremne radove i ispitivanje tla. Trasa je čak i mijenjana tokom radova, naročito izlaz Zenica sjever. Adnan Terzić je to pravdao riječima da su bili loši pripremljeni projekti, a da je sada bolje.

Dionica je otvorena 25. novembra 2020. godine i odmah potom zatvorena zbog brojnih uočenih nedostataka. Tek deset mjeseci kasnije bit će izdata upotrebna dozvola.

Kada je JP Autoceste u pitanju, prisjetimo se i kako niko godinama nije mogao pristupiti poslovima održavanja sistema nadzora i upravljanja te naplate na svim dionicama autoceste, osim firme BS Telecom Solutions.

- Jako često se pozivaju na taj izvorni kod, a kad pitate stručnjake iz IT-a da li se to može prenijeti, dobijete odgovor da to uopšte nisu takva kompleksna rješenja i da možete i vi preuzeti taj kod i rješavati s tim probleme - pričao je Dženan Salčin, bivši direktor Agencije za javne nabavke i bivši direktor Autocesta FBiH.

Nekić pojednostavljuje o čemu je riječ.

Četiri puta skuplje

- Kada je u pitanju nabavka IT opreme, imate slučajeve gdje se nabave određeni programi, gdje se provedu postupci, a kasnije se vrši nadogradnja kao tog softvera i to može raditi samo taj koji vam je opremu prodao. Onda godinama taj budžetski korisnik, da tako kažem, postaje krava muzara za toga nekoga ko će ostvarivati ekstra profit, konstatuje bivši glavni revizor.

Veći problem od ekskluzivnosti za posao održavanja softverskog sistema bila je njegova cijena. Kada se uporedila ona koja se plaća u Federaciji u odnosu na broj kilometara u, primjera radi, Hrvatskoj, računica je bila jasna - ovdje je sve bilo znatno skuplje iako je u suštini riječ o istom poslu.

- Tada kada sam bio u toj poziciji, prema upitu kolegama iz Hrvatske, za broj kilometara koji oni imaju i za set usluga koji oni pružaju, a približno je sličan, tri ili četiri puta je više nego u Hrvatskoj - rekao je Salčin.

I dok je gradnju autoputa na koridoru 5c, kako smo mogli vidjeti, ubila korupcija, istovremeno se građanima, barem ovim starijim, ubija i posljednja nada da će za života dočekati autoput od sjevera prema jugu. Zenički taksista Zikrija Pašalić, koji često vozi dužim relacijama, ogorčen je zastojem u gradnji pojedinih dionica autoputa. Kao obični korisnik predočio nam je zanimljiv ugao o tome zašto se autoput kroz FBiH, ustvari, ne gradi.

- Cilj graditelja je da samo što više zadrži ovakvo stanje, da se ne gradi. Oni bi od vozača više uzeli novca na cesti M-17 nego na koridoru Vc - zaključuje Pašalić.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)