Dok je rat na Bliskom istoku uzdrmao globalna energetska tržišta i izazvao nestašice u dijelovima Azije, Kina se pokazala znatno otpornijom od mnogih drugih zemalja. Ključ leži u dugogodišnjoj strategiji stvaranja velikih zaliha energenata i diverzifikaciji izvora opskrbe.

U industrijskoj luci Yancheng nalaze se golemi spremnici ukapljenog plina visoki poput zgrada od 20 katova. Samo šest takvih spremnika može osigurati potrebe kućanstava Pekinga – grada s 22 milijuna stanovnika – dulje od dva mjeseca, piše The New York Times.

Ovi objekti dio su šire strategije kojom Kina već desetljeće gomila zalihe ključnih sirovina – od hrane do energenata – kako bi se zaštitila od poremećaja u globalnoj opskrbi.

Posebno su važni upravo plinski kapaciteti. Kina je najveći svjetski uvoznik prirodnog plina i ključni potrošač u industriji gnojiva i kemijskoj proizvodnji. Upravo zato stabilnost opskrbe ima izravan utjecaj na gospodarstvo.

Rat i zatvaranje ključnih pomorskih ruta doveli su do problema u zemljama poput Indije, Pakistana i Vijetnama, dok je Kina zahvaljujući zalihama uspjela ublažiti udar.

Unatoč velikoj potrošnji, Kina nije presudno ovisna o jednoj ruti ili regiji. Prošle godine samo 6,9 posto ukupne potrošnje plina dolazilo je kroz Hormuški tjesnac.

Država je paralelno razvijala alternativne pravce – plinovode iz Rusije i srednje Azije – te povećavala vlastitu proizvodnju, koja se u posljednjih deset godina više nego udvostručila.

Uz to, Kina ima i tehnološke alternative. U kemijskoj industriji dio proizvodnje može se prebaciti na procese temeljene na ugljenu, čime se dodatno smanjuje pritisak na plinske zalihe.

Prirodni plin jedan je od najtežih energenata za skladištenje. Većina država koristi podzemne spremnike, no Kina ih nema dovoljno. Zato se odlučila na tehnološki zahtjevniji model – skladištenje ukapljenog plina u golemim nadzemnim spremnicima.

Državna kompanija CNOOC izgradila je 18 takvih spremnika, više nego ostatak svijeta zajedno. Svaki od njih ima volumen od oko 9,5 milijuna kubičnih stopa.

Plin se čuva na temperaturi od minus 162 stupnja Celzija, a pri zagrijavanju se širi i do 600 puta. Zbog toga su spremnici konstruirani u više slojeva, uz posebne legure metala i robotsko zavarivanje kako bi se osigurala sigurnost.

Kinesko vodstvo već godinama upozorava na potrebu energetske sigurnosti. Predsjednik Xi Jinping pozvao je na jačanje skladišnih kapaciteta i veću samodostatnost u opskrbi.

‘Potrebno je unaprijediti kapacitete skladištenja ugljena, nafte i plina te ojačati energetsku neovisnost’, poručio je 2022. godine.

Uz fosilna goriva, Kina intenzivno razvija i obnovljive izvore energije te električna vozila kako bi smanjila dugoročnu ovisnost o uvozu.

Rat na Bliskom istoku pokazao je učinkovitost takve strategije. Dok su neke zemlje suočene s nestašicama, Kina zasad nema problema s opskrbom kućanstava i industrije.

Potrošnja plina u kućanstvima čini manje od 15 posto ukupne potrošnje, a blaga zima dodatno je smanjila potražnju. Električna energija ionako se u velikoj mjeri proizvodi iz ugljena.

Dodatno, vlasti su privremeno ograničile izvoz gnojiva kako bi osigurale domaće potrebe.

‘Opskrbio sam se gnojivom unaprijed – ipak je rat na Bliskom istoku’, kaže prodavač Liu iz područja Yanchenga, dodajući da su vlasti osigurale stabilne cijene.

Unatoč snažnoj pripremi, sustav nije bez rizika. Kina i dalje ovisi o uvozu nekih ključnih sirovina, poput helija, važnog za proizvodnju poluvodiča.

Za sada nema naznaka da su stvorene veće zalihe tog resursa prije izbijanja krize, prenosi Tportal.

(DEPO PORTAL/dg)