Aktuelni rat na Bliskom istoku dodatno produbljuje već složene geopolitičke odnose, posebno kada je riječ o Iranu, njegovoj unutrašnjoj stabilnosti i odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. 

U fokusu rata na Bliskom istoku su bezbjednosni izazovi, vojna dinamika i strateške odluke koje utiču ne samo na region, već i na globalni poredak. Promjene u vrhu vlasti, nastavak sukoba i otvorena pitanja oko nuklearnog programa dodatno komplikuju situaciju.

O aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku za Blic televiziju govorio je Miad Nakhavali, stručnjak za međunarodne odnose.

“Iran uspijeva da poveća cijenu rata svim akterima”

Ubistvo Alija Hamneija i izbor novog ajatolaha otvorili su dileme o stabilnosti države, ali i o funkcionisanju vojnog sistema u kojem paralelno postoje regularna vojska i Revolucionarna garda.

– Naslijeđe ajtolaha Hamneija je institucija. On je uspio da gradi institucije u Islamskoj Republici. Samim tim mislim da zaista rukovodstvo u Iranu ne zavisi od jednog čovjeka. Tako da, sa eliminacijom jednog čovjeka, ne vjerujem da će sistem biti u problemu. Mi smo to vidjeli u toku 12 dana rata sa Izraelom. U prvoj rundi napada na Iran, vidjeli smo da su bili eliminisani vrhovni komandanti Islamske revolucionarne garde, ali Iran je uspio ipak da uzvrati napad na Izrael i na kraju, čini mi se, Izraelci su tražili prekid vatre. Mi vidimo isti obrazac i ovaj put, dakle jedan brzi napad na vrhovnog komandanta Islamske revolucionarne garde i samim tim eliminisan je vrhovni vođa Irana. Vidimo da i danas Iran funkcioniše, Iran uspijeva da uzvrati napad, Iran uspijeva da poveća cijenu rata svim akterima i regionalnim i globalnim – kaže on.

“Cijenu ovog rata svi plaćamo”

Istovremeno, sukob sa Amerikom i Izraelom ulazi u novu fazu, u kojoj se prepliću vojni pritisci i političke strategije, ali i unutrašnji izazovi u samom Iranu.

– Mi vidimo neku nejasnu strategiju SAD i Izraela prema Iranu, dakle prvo su počeli sa izjavama da je plan da se eliminiše nuklearni program Irana, pa poslije da se smanji kapacitet balističkog programa Irana, pa onda eventualno smo došli do promjene režima. Dakle, dok mislim da su ti akteri, dakle SAD i Izrael, ušli u konfrontaciju sa Iranom bez jasne strategije, strategija je Irana bila malo jasnija – rekao je Nakhavali, te dodao:

– Oni žele da odbrane, u ovom trenutku da brane zemlju, a pored toga da što više povećaju cijenu rata. I samim tim da primoraju druge Zalivske zemlje, ali i Evropsku uniju. Mi vidimo da danas zaista cijenu ovog rata svi plaćamo, uključujući i nas ovdje u Beogradu, tako da mislim da u tom pogledu trenutno Iran može da diktira cijenu ovog rata, dok ćemo vidjeti da li će moći da nastavi sa takvim strategijama.

Nejasnoće oko nuklearnog programa

Dodatnu neizvjesnost unosi pitanje iranskog nuklearnog programa, naročito nakon kontradiktornih izjava o njegovom uništenju i novih vojnih akcija.

– To je pitanje za milion dolara, ja bih rekao – 12 dana rata sa Izraelom počelo je sa idejom da se eliminiše nuklearni kapacitet Irana. Ova druga runda je sad počela sa istom idejom. Onda u toku 12 dana rata sa Izraelom, Tramp se pojavio i rekao je da je iranski nuklearni kapacitet u potpunosti uništen. Zašto smo mi ušli u drugu rundu napada sad? Dakle, to je nejasno. S druge strane, mi imamo 400 kilograma obogaćenog uranijuma na nekoj nepoznatoj lokaciji. Ne znamo gdje se to nalazi – ističe on.

“Za Teheran ne postoje više crvene linije”

Scenario eventualnog ulaska američkih kopnenih snaga u Iran dodatno komplikuje situaciju na terenu i nosi ozbiljne posljedice po tok sukoba.

– Da li će Amerikanci zaista rizikovati sa kopnenim snagama da uđu u Iran, to je pod znakom pitanja. Ja ne znam da li stvarno će oni imati taj plan. Svakako, to će doći sa velikim rizikom. To znači u prevodu da Amerikanci moraju biti spremni da žrtvuju još više vojnika. Jedna supersila je protiv regionalne sile i zaista je to jako opasna situacija. Dakle, jedna zemlja koja smatra da sigurno neće biti na vojnom planu pobjednik ovog rata, može da radi sve. Dakle, mi sad vidimo da je Iran na asimetričan način napao i komercijalne centre, ekonomske centre u Persijskom zalivu, uključujući i naftnu industriju u cijelom regionu. To vam govori da za Teheran ne postoje više crvene linije – smatra sagovornik Blic TV.

(DEPO PORTAL/af)