Saopćenje izazvalo buru

Kabirijeva firma neće biti uvoznik, nego krajnji potrošač američkog plina

Biznis Klub26.02.26, 18:48h

Kabirijeva firma neće biti uvoznik, nego krajnji potrošač američkog plina
Memorandum je potpisan u okviru Transatlantskog samita o sigurnosti opskrbe plinom

 

 

Jučer je iz Abraham Grupe, u vlasništvu izraelskog biznismena Amira Grosa Kabirija, saopćeno da je ta kompanija u Vašingtonu potpisala Memorandum o razumijevanju s predsjednikom grčke energetske kompanije Atlantic Sea LNG Trade Aleksandrosom Eksarchouom o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG) u periodu od 20 godina.

 

Navedeno je da bi se tim aranžmanom osigurala stabilna isporuka američkog LNG-a za Aluminij Industriju u Mostaru, podružnicu Abraham Grupe.

 

Prema istom saopćenju, LNG bi trebala isporučivati američka kompanija Venture Global Commodities, i to putem plinovoda Južna interkonekcija, dok bi se plin koristio u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) Aluminij Industrije. Iz Grupe tvrde da bi ta elektrana osigurala stabilnu opskrbu električnom energijom za primarnu proizvodnju aluminija u mostarskoj talionici.

 

Memorandum je potpisan u okviru Transatlantskog samita o sigurnosti opskrbe plinom, održanog u organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutrašnjih poslova SAD Douga Burguma te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike Chrisa Wrighta.

 

Međutim, pažnju je izazvao dio saopćenja u kojem se navodi da je Abraham Grupa, po izboru američke administracije, „postala glavni uvoznik američkog LNG-a za BiH“. Takva formulacija izazvala je nevjericu u domaćoj javnosti.

 

Reagirali su ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, ističući da je pitanje uvoza i distribucije plina regulirano domaćim zakonodavstvom. Konaković je tom prilikom izjavio da je Kabiri „prevario Amerikance“.

 

Ipak, dešavanja u Vašingtonu pokazala su da su pojedine informacije bile najavljene i ranije. Još 6. februara Reuters je objavio vijest u kojoj je praktično najavljen dogovor kakav je jučer formaliziran.


Iz te objave jasno proizlazi da bi Abraham Grupa imala ulogu krajnjeg korisnika, odnosno kupca plina koji bi stizao iz Grčke, a ne dobavljača. Reuters je tada, pozivajući se na izjavu Exarchoua, naveo da Atlantic Sea LNG Trade pregovara o dugoročnom aranžmanu nabavke američkog LNG-a za kupce u južnoj Evropi.

 

Prema tim navodima, sporazum bi mogao obuhvatiti uvoz do 15 milijardi kubnih metara LNG-a godišnje tokom 20 godina za potrebe tržišta južne Evrope.

 

– Ako Evropa ne želi ponovo biti talac plina, mora osigurati dugoročne sporazume sa Sjedinjenim Državama kako bi osigurala ravnotežu u budućnosti i dostupnost plina po razumnim cijenama – izjavio je tada Exarchou za Reuters, najavljujući i put u Washington radi preciziranja dogovora.

 

Kako je pojasnio, kompanija istovremeno pregovara s američkim dobavljačima i potencijalnim kupcima duž tzv. „vertikalnog“ plinskog koridora – rute koja bi povezivala Grčku sa srednjom Evropom i Ukrajinom.

 

U toj kombinaciji otvara se i pitanje uloge Hrvatske i LNG terminala na Krku. Prema pisanju Reutersa, Atena zagovara model u kojem bi američki LNG pristizao u Grčku, a potom išao prema sjeveru – Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj i Slovačkoj, o čemu je ranije govorio i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

 

Exarchou je kao potencijalne kupce naveo Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku, Moldaviju, Austriju i, moguće, Ukrajinu.


– Primjećujemo ozbiljnu potražnju na sjevernom dijelu koridora. U Rumuniji, Mađarskoj i Moldaviji domaćinstva troše znatne količine plina, dok je na jugu veća potrošnja u industriji – naveo je.

 

Reuters je podsjetio i da je Atlantic Sea LNG Trade s ukrajinskom kompanijom Naftogaz već potpisao prvi ugovor o isporuci američkog LNG-a, koji bi trebao biti realiziran iz terminala Revithoussa, preko Bugarske, Rumunije i Moldavije.

 

Cjelokupna inicijativa uklapa se u širi cilj smanjenja ovisnosti Evrope o ruskom plinu. U Vašingtonu je boravio i grčki ministar za okoliš i energiju Stavros Papastavrou, koji je poručio:

 

– Moramo ostati budni. Ruski plin ne smije neizravno ponovo ući u Evropu alternativnim rutama koje potkopavaju našu kolektivnu strategiju. Sjedinjene Države i Evropska komisija moraju blisko sarađivati i odvraćati sve koji su spremni otvoriti „stražnja vrata“ ruskom plinu i potkopati zajednički napor.

 

(DEPO PORTAL/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook