Rok za izradu i predaju finansijskih izvještaja je kraj februara ove godine, ali prema dostupnim podacima, ukupne investicije JP Autoceste FBiH u izgradnju Koridora 5C i brzih cesta u FBiH, te eksproprijaciju, projektiranje i ostala kapitalna ulaganja u 2025. godini, iznose gotovo 858,5 miliona KM.

Iz Autocesta su potvrdili za Avaz da je na koridoru 5C trenutno aktivno sedam gradilišta na sedam dionica, čija ugovorena vrijednost iznosi više od 1,92 milijarde KM bez PDV-a.

- Aktivna su i gradilišta na četiri dionice brzih cesta, ukupne ugovorene vrijednosti, koja podrazumijeva građenje i nadzor, 424.758.180 KM bez PDV-a. Ukupno planirana kapitalna ulaganja u 2026. godini iznose 1.206.107.081 KM, od čega se na građenje i nadzor nad građenjem autocesta i brzih cesta odnosi 1.144.232.381 KM – kazali su nam u Autocestama FBiH.

U prvom kvartalu ove godine planirano je puštanje u promet dionica Putnikovo Brdo - Medakovo, u drugom kvartalu u saobraćaj će biti puštena i tehnički najzahtjevnija dionica Vranduk - Ponirak - Nemila, dok je za treći kvartal 2026. u planu puštanje dionice Medakovo - Ozimice. Bit će aktivirana i gradilišta na dionicama Kvanj – Buna, te brzoj cesti Mostar - Polog - Široki Brijeg - granica s Hrvatskom.

- Od ukupno planiranih 337 kilometara autoceste kroz BiH, do sada je izgrađeno oko 140 kilometara. Plan je da sjeverni dio Koridora 5C bude u potpunosti završen i pušten u promet do kraja 2026. godine, a južni dio, odnosno nastavak autoceste od Mostara prema granici s Hrvatskom i Jadranskom obalom, posebno kroz brdske terene, naprimjer tunel Prenj, imaju duži vremenski okvir. Sigurnost i prometna efikasnost građana su važni, ali glavni naglasak investicija u 2026. je na intenziviranju gradnje i dovršetku infrastrukturnih segmenata, uz najznačajnije izazove - tunele Prenj i Kvanj – precizirali su iz Autocesta FBiH.

Osnovni ciljevi investicija planiranih u ovoj godini su povećanje sigurnosti saobraćaja kroz izgradnju modernih saobraćajnica, primjenu naprednih sigurnosnih sistema i uklanjanje rizičnih tačaka na dionicama, zatim olakšano i brže prometovanje za građane i privredu - skraćivanje vremena putovanja, bolja povezanost gradova i smanjenje zastoja na postojećim saobraćajnicama, te intenziviranje izgradnje na planiranim dionicama koridora i prateće mreže kroz nastavak započetih projekata i pokretanje novih, s ciljem ubrzanja realizacije cjelokupnog projekta.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)