Na spornom području uz tok Dunava između Srbije i Hrvatske osnovane su dvije samoproglašene mikrodržave – Slobodna Republika Liberland i Slobodna Republika Verdis. Iako nijedna od njih nije međunarodno priznata, izazvale su pažnju javnosti i pravne rasprave o statusu tzv. "ničije zemlje" (terra nullius), dok hrvatske i srpske vlasti odbacuju njihove tvrdnje o suverenitetu i navode da se radi o neozbiljnom postupku koji "ne vrijedi komentarisati".

Zbog aktuelnog graničnog spora između Srbije i Hrvatske, na području toka Dunava, osnovane su dve samoproglašene države - Slobodna Republika Liberland, Slobodna Republika Verdis, prenosi N1.

Granični spor između Srbije i Hrvatske se odnosi na različito viđenje Republike Srbije i Republike Hrvatske na položaj međudržavne granice na području toka Dunava. Dok Srbija smatra da talveg doline Dunava i središnja linija toka rijeke predstavljaju međunarodnu granicu između dvije zemlje, Hrvatska se ne slaže sa tim i tvrdi da međunarodna granica leži duž granica katastarskih općina smještenih duž rijeke - polazeći od pravca sa nekoliko tačaka duž sekcije od 140 km.

Liberland se nalazi na bivšoj riječnoj adi poznatoj kao Gornja Gisa, na zapadnoj obali Dunava. Na dužini teritorije od 140 kilometara smještana je i samoproglašena "republika Verdis".

O Liberlandu

Liberland ne priznaje nijedna država na svijetu, ali se o njoj naveliko već godinama piše. Ovu "državu" osnovao je češki libertarijanski političar Vit Jedlička 2015. godine. Svoje uređenje temelji na ideologiji libertarijanizma, a pripadnicima drugih ideologija - komunizma, fašizma, nacional-socijalizma, Islamske države i Al Kaide - zabranjen je ulaz.

Prema informacijama sa sajta ove samoproglašene države zvanični jezik je engleski, a valuta "libertarijanski dolar", a nude i registraciju firme po cijeni od 100 dolara. Porez se plaća dobrovoljno, a korisnici stiču "zasluge" koje kasnije mogu da iskoriste za punopravno državljanstvo.

Prostire se na teritoriji od sedam kilometara u selu Ark, smještenom kod Apatina.

Liberland također ima predsjednika, potpredsjednika, ministra vanjskih poslova, ministra finansija, ministra pravde i državnog sekretara. Ima, kako tvrde na svom sajtu, oko 1000 stanovnika.

Kako se navodi na sajtu, predsjednik Argentine Havijer Milei i američki kongresmen Ron Pol su javno podržali Liberland. Memorandumi o razumijevanju u vezi sa priznanjem Liberlanda, navedeno je, potpisani su sa vladajućim političkim partijama Argentine, El Salvadora i "Somalilenda".

O Verdisu

Stopama Liberlanda išao je i tada 18-godišnji Britanac Danijel Džekson koji je na dijelu prostora koji je predmet spora Hrvatske i Srbije osnovao tzv. državu Verdis. Po kartama poznato područje kao "Džep tri" kao zvanične jezike ima engleski, srpski i hrvatski, a kao valutu euro.

Verdis je dostupan isključivo čamcem iz hrvatskog grada Osijeka, a ima oko, kako tvrde, 400 građana. Svaka osoba dobija pasoš i, kako piše Njujork post, neki su već i koristili ovaj pasoš za ulaz u druge zemlje.

Osnivača Džeksona su 2023. hrvatske vlasti deportovale.

Negativne reakcije o samoproglašenim republikama na granici Srbije i Hrvatske uglavnom su dolazile iz Hrvatske. Hrvatske vlasti ruše infrastrukturu, pa tako većina državljana ovih država i ne živi u njima. Osnivač Verdisa govorio je za Njujork post da je protjeran, ali da mu nije rečeno zašto.

Na sajtu Liberlanda navodi se objašnjenje zašto i kako je došlo do proglašenja nezavisnosti.

- Ova oblast nije predmet teritorijalnih pretenzija Hrvatske, Srbije, niti bilo koje druge države ili privatnog subjekta (...) još od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991. godine. Zapravo, decenijama unazad bila je nenaseljena i nikada nije postojala nikakva potražnja za tim delom zemlje. Stoga je predstavljala terra nullius – ničiju zemlju – sve dok je Vit Jedlička nije proglasio Slobodnom Republikom Liberland 13. aprila 2015. godine - navedeno je na sajtu.

Kako su reagovale Srbija i Hrvatska?

Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova reagovalo je na osnivanje Liberlanda, navodeći da spada među područja u kojima hrvatska policija sprovodi legitimne mere i štiti interese Republike Hrvatske.

- Granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije još uvijek je predmet pregovora između dvije države... Kada se konačno utvrdi granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije i obje strane preuzmu kontrolu nad svojim teritorijama sa druge strane Dunava, pitanja oko tačnog toka državne granice bit će riješena. U svakom slučaju, bez obzira na to što granica još uvijek nije konačno određena, predmetna oblast ne predstavlja ničiju zemlju (terra nullius) koja bi mogla biti predmet zauzimanja od strane treće strane - navedeno je u saopćenju Ministarstva.

Navedeno i da, ukoliko neko želi da se približi zoni razgraničenja, mora da poštuje hrvatske zakone i EU propise.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je, kako je ranije prenio Danas, saopćilo da se radi o "neozbiljnom postupku koji ne vrijedi komentarisati", kao i da je "stav Republike Srbije u vezi sa državnom granicom, da se ona proteže sredinom plovnog puta na Dunavu, shodno zakonskom razgraničenju iz 1945. godine, i da 'nova država' nije formirana na teritoriji Republike Srbije".

Češka se ogradila od postupaka Jedličke, nazvavši ih neprikladnim i potencijalno štetnim.

Upozororeno je da su "napori da se stvori neka nova 'država' neutemeljeni u međunarodnom pravu" i da "na teritoriji Hrvatske, građani Češke Republike su kao i ostali stranci, u obavezi da se pridržavaju hrvatskog Zakona, uključujući aktuelni režim na granici hrvatsko-srpskih graničnih prelaza. Prelazak hrvatske granice van određenih graničnih prelaza, kao što to čine putnici u Liberland, predstavlja jasno kršenje zakona".

Čikaški žurnal međunarodnog prava (Chicago Journal of International Law ) analizirao je slučaj Liberlanda po kriterijima Konvencije iz Montevidea i prema činjenici da ni Srbija ni Hrvatska ne polažu pravo na ovu teritoriju.

Zaključak je sljedeći: 

- U krajnjem slučaju, Liberland ima dva moguća puta ka sticanju međunarodnog priznanja. Prvo, Liberland bi mogao da ubijedi međunarodnu zajednicu da je teritorija koju polaže pravo terra nullius (ničija zemlja) i da ispunjava Montevideo kriterije. Drugo, Liberland bi mogao da dobije konstitutivno priznanje od strane međunarodne zajednice. Malo je vjerovatno da će Liberland uspjeti da dobije priznanje bilo kojim od ova dva puta.

(N1/DEPO PORTAL/au)