Dok godinu završavamo kalendarski, pitamo kako stojimo ekonomski? Šta je urađeno u ovoj, a šta je ostavljeno za narednu godinu?

 

O budžetu Federacije, povećanju penzija, planiranim zaduženjima i fiskalizaciji u Plenumu su govorili: profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA Aziz Šunje i ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, prenosi FTV.

 

Domazet: Rashodi su mnogo veći od prihoda, što je zabrinjavajuće

 

Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Anto Domazet ocijenio je da budžet Federacije BiH, uprkos velikim fiskalnim izazovima, ne treba posmatrati kao nerazvojni, posebno kada je riječ o izdvajanjima za penzije. Istovremeno je upozorio na rast deficita i izostanak suštinske reforme penzijskog sistema.

 

Govoreći o strukturi budžeta, Domazet je naglasio da je bez potpunog uvida teško dati detaljne ocjene. 

 

- Mi nemamo uvid u strukturu ovoga budžeta, prihoda i izdataka i rashoda, tako da je vrlo teško govoriti o tome nešto detaljnije.

 

Ipak, smatra da izdvajanja za penzije predstavljaju važan razvojni segment.

 

- Ono što želim da kažem je da ovaj budžet sa 4 milijarde i 420 miliona za penzije je itekako razvojni jer radi se o ljudskom kapitalu, radi se o socijalnoj koheziji i to su u savremenom značenju razvoja vitalni elementi za mjerenje ljudskog razvoja u Bosni i Hercegovini prema metodologiji Ujedinjenih nacija.

 

Dodao je da se takva izdvajanja ne smiju olako odbacivati. 

 

- Nemojmo reći da nije razvojni jer je ovo ulaganje u ljude.

 

Domazet upozorava da su rashodi značajno veći od prihoda te da se budžet nalazi pred ozbiljnim izazovima. 

 

- Budžet je u velikom izazovu, rashodi su mnogo veći od prihoda.

 

Prema njegovim podacima, deficit primarnog bilansa je zabrinjavajući.

 

- Pod nekim mojim podacima, deficit primarnog bilansa je negdje oko 1 milijarde i 40 miliona, to znači negdje blizu 3% bruto domaćeg proizvoda Federacije. To je tzv. crvena linija.

 

Ukupno zaduženje koje se planira, zajedno s otplatama, dodatno opterećuje javne finansije.

 

- Zaduženje koje treba da ide u narednoj godini kao način pokrića ovog deficita i kad se još uključe otplate, ono bi trebalo da iznosi oko 2 milijarde i 400 miliona.

 

Domazet ističe da je nivo zaduženosti Federacije BiH i dalje podnošljiv.

 

- Ona sada ima zaduženost od 20% bruto domaćeg proizvoda i smanjena je u nazad 2-3 godine za 5%, tako da sa ovih dvije milijarde, odnosno neto milijardu i 300, vi možete očekivati još 3-4% povećanja zaduženosti, što je potpuno tolerantno.

 

Posebno je naglasio problem izostanka reforme penzijskog sistema.

 

- Mene najviše 'kopka' to što mi još ne razmišljamo o reformi penzijskog sistema u smislu da se ovaj postojeći sistem 'pay as you go', dakle plaćanje tekuće za tekuće penzije, da se on prevaziđe i da se uključe još dva stuba savremenih penzijskih sistema.

 

Upozorio je da se zbog toga gube cijele generacije budućih penzionera. 

 

- Na taj način mi gubimo generacije koje se ne mogu uključiti u taj novi sistem.

 

Kao primjer naveo je Hrvatsku.

 

- Analogija je sa hrvatskim sistemom koji je 2002. godine reformiran. Sa 45 godina i niže možete uključivati zaposlene u novi sistem. Mi smo već izgubili generaciju 1981. godine.

 

Govoreći o ulozi budžeta u isplati penzija, Domazet je podsjetio da se udio budžetskih sredstava povećava.

 

- Isplate za penzije su veće. U čitavom periodu 2020. kada je prešla isplata mirovina na trezor Federacije. 2026. godine trebalo bi da intervencije iz budžeta pokriju 25% isplaćenih penzija.

 

Dodao je da Federacija BiH nije izuzetak u odnosu na regiju.

 

- Budžet Republike Hrvatske pokriva 45% isplaćenih penzija. U Republici Srbije 25% iz budžeta pokriva isplaćenih penzija.

 

Zaključio je da je nužno razmišljati o širenju fiskalne baze.

 

- Moramo misliti o tome da se proširi ta baza, jer to je u stvari suština sigurnosti za čitav javni sektor koji je izuzetno značajan i za razvoj ekonomski, a i za životni standard građana.

 

 

Šunje: Budžet je rashodovni i služi za krpljenje rupa

 

Budžet Federacije BiH nema izraženu razvojnu komponentu i dominantno je usmjeren na pokrivanje tekućih rashoda, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje. Prema njegovim riječima, ovakav pristup pokazuje izostanak dugoročne strategije ekonomskog razvoja i oslanjanje na kratkoročna rješenja.

 

- Budžet je nedovoljno razvojno orijentiran. On je prije svega rashodovni i uglavnom služi za podmirivanje postojećih obaveza, bez jasne i snažne razvojne komponente koja bi dugoročno stvarala nove vrijednosti i povećavala ekonomski potencijal zemlje - izjavio je Šunje.

 

Govoreći o prihodovnoj strani budžeta, Šunje smatra da Vlada Federacije BiH ne koristi dostupne fiskalne potencijale, podsjećajući da Bosna i Hercegovina ima izuzetno nizak porez na dobit, dok porez na dividendu uopće ne postoji.

 

- Mi praktično živimo u poreznom raju – porez na dobit iznosi svega 10 posto, a porez na dividendu ne postoji. To jasno pokazuje da postoji veliki prostor za povećanje budžetskih prihoda bez dodatnog opterećenja rada i građana - rekao je Šunje.

 

Šunje je naglasio da je ključni nedostatak budžeta izostanak razvojne komponente, te da se najveći dio sredstava koristi za pokrivanje tekućih obaveza.

 

- Budžet je rashodovni i služi za krpljenje rupa. Gotovo polovina budžeta ide na penzije, jer se one više ne finansiraju iz doprinosa, kako bi trebalo, već direktno iz budžeta - rekao je.

 

Ukazao je i na nepovoljan odnos broja zaposlenih i penzionera.

 

- Danas imamo gotovo jedan zaposleni na jednog penzionera. Da imamo odnos tri zaposlena na jednog penzionera, penzije bi se mogle finansirati van budžeta - naglasio je Šunje.

 

Kao rješenje vidi unapređenje poslovnog ambijenta i podsticanje ekonomskog rasta.

 

- Fokus vlade mora biti na unapređenju poslovnog ambijenta, otvaranju novih radnih mjesta, poticanju preduzetništva, jačanju preduzetničke infrastrukture i aktiviranju dijaspore - rekao je.

 

Posebno je ukazao na problem upravljanja državnim preduzećima.

 

- Državna preduzeća učestvuju sa više od 30 posto u društvenom bruto proizvodu, ali su vođena od strane nekompetentnog menadžmenta i ne ostvaruju prihode koje bi mogla. Država bi samo kroz veće dividende mogla značajno povećati svoje prihode - istakao je.

 

Govoreći o fiskalizaciji, Šunje je kazao da ona može donijeti pozitivne efekte, ali da nije dovoljna sama po sebi.

 

- Zakon o fiskalnim transakcijama može povećati poresku disciplinu i kontrolu prihoda, ali ne treba zanemariti ni druge načine povećanja budžeta, posebno porez na dobit i porez na dividendu - rekao je.

 

Na kraju je zaključio da budžetu nedostaje jasna dugoročna vizija.

 

- Imam osjećaj da vlada nema jasnu viziju šta radi. Sve se svodi na rješavanje problema od danas do sutra, a budžet je koncipiran na isti način - poručio je Šunje.

 

Hadžić: Povećanje plata se ne može rješavati parcijalnim mjerama

 

Rastući jaz između prikupljenih doprinosa i rashoda za penzije otvara pitanje novog zaduženja Federacije BiH, upozorava ekonomski analitičar Faruk Hadžić, navodeći da će planirano povećanje penzija dodatno opteretiti budžet.

 

Kako ističe, razlika između prihoda od doprinosa i izdvajanja za penzije u prethodnim godinama iznosila je oko 500 miliona konvertibilnih maraka, dok se sada toj sumi dodaje još gotovo 600 miliona.

 

- Sada govorimo o rupi koja je poprilično velika. Ako se zaista krene s fiskalizacijom malih transakcija tek od jula 2026. godine, za prvih šest mjeseci morat ćemo pronaći nedostajuća sredstva i vjerovatno će se ići na zaduženje, bilo domaće ili inostrano - navodi Hadžić.

 

Dodaje da je veće zaduženje već najavljeno za narednu godinu, ali naglašava da je suština problema u uskoj poreskoj osnovici i dugogodišnjem izostanku ozbiljne fiskalne reforme.

 

- Vlada se u ovom mandatu odlučila za fiskalnu evoluciju, a ne revoluciju, odnosno za popravljanje postojećih zakona umjesto donošenja novih - pojašnjava.

 

Govoreći o nezadovoljstvu sindikata najavljenim povećanjem minimalne plate od oko 30 KM za 2026. godinu, Hadžić ističe da minimalna plata ne mora biti jedini instrument za unapređenje standarda radnika.

 

- Jedno od rješenja može biti intervencija u Zakonu o porezu na dohodak, tako da neoporezivi dio plate ne bude fiksnih 300 KM, nego iznos minimalne plate. Kako raste minimalna plata, rastao bi i neoporezivi dio - objašnjava.

 

Prema njegovim riječima, u tom slučaju bi svaki radnik dobio dodatnih 70 KM, bez dodatnog troška za poslodavce.

 

- Ovdje se ne povećava ukupno oporezivanje rada. Država bi se odrekla dijela prihoda u korist radnika, dok bi bruto trošak poslodavca ostao isti.

 

Ukazuje i na specifičnost fiskalnog sistema u Federaciji BiH, gdje se zakoni donose na federalnom nivou, ali se prihodi raspodjeljuju između Federacije, kantona i općina u različitim omjerima, što bi značilo da bi dio tereta eventualnih izmjena snosile niže razine vlasti.

 

Dodatno rješenje vidi i u uvođenju negativnog poreskog kredita, kojim bi kantoni i lokalne zajednice mogli dodatno pomoći radnicima, bez uvođenja progresivnog oporezivanja.

 

- Kanton Sarajevo možda za tim nema potrebu, ali kantoni s nižim platama bi kroz takve mehanizme mogli unaprijediti standard građana - navodi Hadžić.

 

Podsjeća da se o izmjenama poreskih zakona govori već deset godina, ali da do suštinskih promjena nije došlo.

 

- Zakoni o porezu na dohodak i doprinosima nisu mijenjani deceniju. Godine prolaze, a mi ni minimalne intervencije ne uvodimo - kaže Hadžić.

 

Smatra da je prilika za ozbiljnu fiskalnu reformu propuštena 2022. godine, kada su budžeti, nakon inflacije, bilježili rekordne prihode.

 

- Tada smo imali sredstva da smanjimo doprinose i proširimo poresku osnovicu bez većih potresa, ali to se nije desilo jer je bila izborna godina - podsjeća.

 

Za naredni period ne očekuje dubinske reforme.

 

- Moguće su mikrointervencije, poput fiskalizacije i korekcija poreza na dohodak, ali ozbiljno smanjenje doprinosa u ovim okolnostima ne očekujem - zaključuje.

 

Upozorava i na širi ekonomski kontekst, ističući da BiH bilježi stopu rasta BDP-a od oko 1,8 posto, što je, kako kaže, ispod minimuma potrebnog za razvoj.

 

- Sve ispod četiri do pet posto za nas je stagnacija. Takvu stopu rasta nismo imali skoro dvadeset godina, a bez dugoročnih reformi građani neće osjetiti stvarni ekonomski napredak - zaključuje Hadžić.

 

(Federalna.ba/DEPO PORTAL/au)