Ustavni sud BiH još nije odlučio po više zahtjeva ovlaštenih predlagača o tome da li je Vlada RS ustavna, a taj entitetski organ vlasti donosi brojne odluke i prijedloge za koje se ne zna jesu li ustavni.

Podsjećamo, imenovanje Save Minića, za predsjednika Vlade RS, prema tvrdnjama iz NSRS predložio je Milorad Dodik, iako je u to vrijeme bio fizičko lice, jer mu je bio prestao mandat entitetskog predsjednika, prenosi Raport.

Među brojnim odlukama koje je nova Vlada RS donijela u proteklom perioda aktuelan je i prijedlog o prihvatanju zaduženja kod Svjetske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj, u iznosu do 81,7 miliona eura, o čemu bi se Narodna skupština RS trebala očitovati na sjednici 4. novembra.

Proces vode SNSD-ovi ministri finansija

Prema prijedlogu odluke, sredstva će biti korištena za poboljšanje regionalne povezanosti i bezbjednosti putne mreže u RS, sa posebnim fokusom na rekonstrukciju rute između Broda na Drini na području Foče i Huma kod Šćepan Polja, te za rekonstrukciju prioritetnih magistralnih puteva.

Krajnji korisnik sredstava bit će javno preduzeće 'Putevi RS', koje će zaduženje otplaćivati RS prema uslovima identičnim onima iz ugovora sa Svjetskom bankom.

Ministarstvo finansija RS za koje se ne zna je li ustavno, bit će zaduženo za zaključivanje ugovora o prijenosu sredstava, dok će implementaciju Projekta nadzirati Jedinica za upravljanje projektom pri JP Putevi RS.

Uslovi zaduženja predviđaju rok otplate od 32 godine, uključujući sedmogodišnji grejs period, te promjenjivu kamatnu stopu vezanu za šestomjesečni EURIBOR uz varijabilnu maržu Svjetske banke, a pored toga, RS će plaćati pristupnu taksu od 0,25 posto iznosa zajma i proviziju na neiskorištena sredstva od 0,25 posto godišnje.

Iako odluku o zaduženju formalno donosi Narodna skupština RS, sama realizacija zaduženja ne može se provesti bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine.

U odluci je izričito navedeno da će ministar finansija RS potpisati takozvani 'Supsidijarni sporazum o zajmu' između BiH i RS, što znači da kredit formalno uzima država Bosna i Hercegovina, a RS je korisnik i krajnji dužnik.

Sličan princip važi i za sve međunarodne zajmove koje entiteti realizuju putem međunarodnih finansijskih institucija, što znači da RS ne može samostalno zaključiti ovaj ugovor bez učešća institucija BiH na koje svakodnevno vlast u tom entitetu udara.

Pare idu Putevima RS, zajam mora odboriti država BiH

Ukoliko NSRS potvrdi odluku, Vlada RS morat će da obezbijedi i saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i odobrenje Parlamentarne skupštine BiH, budući da Ustav BiH predviđa da se međunarodni zajmovi zaključuju u ime države.

Već sada se može reći da će SNSD-ov minister finansija i trezora Srđan Amidžić dati saglasnost na ovaj zajam, jer ga traži SNSD-ova vlast u RS, no postavlja se pitanje, ako se ova tema nađe pred državnim parlamentarcima prije odluke Ustavnog suda BiH, kako će se oni odnositi prema ovom zajmu iza koje stoji Valda RS čije su imenovanje i legalnost upitni.

U obrazloženju odluke navedeno je i da je riječ o dijelu šireg infrastrukturnog programa koji se finansira i iz drugih izvora, odnosno Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant sredstava Programa bezbjednog i održivog transporta (SSTP) u iznosu od 6,5 miliona eura. Ukupna vrijednost projekta prema trenutnim procjenama iznosi oko 139 miliona eura.

Inače, prema podacima iz obrazloženja odluke, javni dug  RS na dan 31. august 2025. iznosio je 5,87 milijardi KM, odnosno 30,3% BDP-a, dok ukupan dug RS iznosi 6,7 milijardi KM, što predstavlja 34,7 posto procijenjenog BDP-a.

Iako je to ispod zakonskog limita od 60 posto novo zaduženje dodatno povećava dugoročne obaveze entiteta.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)