Na društvenim mrežama pronašli smo stare fotografije jednog od najboljih muzičara sa ovih prostora. Iako nas je napustio prije deset godina, rado se prisjećamo njegovog lika i djela, a uz njegove bezvremenske pjesme odrastaju nove generacije dječaka i djevojčica.

Riječ je naravno o Kemalu Montenu. Kantautor rođen je 17. septembra 1948. u Sarajevu, a posljednjih petnaestak godina svog života živio je u Zagrebu, u kojem je i preminuo 21. januara 2015. godine. Njegov otac bio je talijanski vojnik koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata došao u Sarajevo i zaljubio se u Kemalovu majku, a zbog te je ljubavi odlučio ostati u novoj domovini. Zbog talijanskog prezimena otac je želio da sin nosi bosansko ime, a upravo ta bosansko-talijanska podjela osim u nazivu utjecala je i na Montenov stvaralački rad. S mediteranskim štihom i bosanskom dušom koju je unio u svoje pjesme, Monteno je stvorio svoj muzički izražaj koji ga je pratio tokom više od četiri decenije karijere, prenosi Azra.

Ljubavne pjesme bile su njegov nepresušan izvor i njegova iskrena ispovijest u kojoj je opisivao životne situacije u kojima su se našli on ili njemu bliski ljudi. Ljubavnu priču svojih roditelja opjevao je u pjesmi “Šta je život”, po kojoj je nazvao svoj zadnji album. U svojim šansonama se rijetko ponavljao, a svoj vrhunski kantautorski rukopis dokazivao je vještim pretapanjem ljubavnog motiva u jednostavan izraz s mediteranskim šarmom talijanske kancone.

Svoju bogatu karijeru počeo je 1967. godine nastupom na festivalu “Vaš šlager sezone” s pjesmom “Lidija” koja je osvojila prvu nagradu. Već nakon prvog nastupa bilo je jasno da je publika, osobito njen ženski dio, dobila novog miljenika.

Ovom festivalu Monteno je ostao vjeran i idućih godina, a za njega je napisao neke od svojih najljepših šansona poput “Zemljo moja” i “Sarajevo, ljubavi moja” koju je otpjevao na 10. jubilarnom Šlageru sezone.

Pjesma je postala svojevrsna himna njegovom rodnom gradu i bila je nezaobilazan dio njegovog repertoara. Sva ta brojna djela Montena ostavila su vječan trag u umjetnosti širom regiona.

(Azra.ba/DEPO PORTAL/au)