Zbog visokih temperatura, koje će tokom dana iznositi i do 38, a lokalno i do 41 stepen, danas i sutra na snazi je narandžasti meteoalarm Federalnog hidrometeorološkig zavoda. Zbog toplotnog vala ljekari preporučuju posebne mjere opreza.

- Bez obzira koliko dobro podnosimo ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života – od prehrane i oblačenja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se naročito odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, na oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, te sportiste i radnike na otvorenom – kaže za Avaz rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo ZDK dr. Elma Kuduzović.

Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar, upozorava Kuduzović, te navodi da su ove pojave posljednjih godina češće zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

- Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, poebno ako je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi. Naše tijelo se hladi radom kardio – vaskularnog sistema i znojenjem i ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Obzirom da tijelo nastoji da rashladi mozak, tako što više hladne krvi upućuje u glavu, time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i naglog povećanja njegove zapremine. To izaziva pojavu simptoma koji su slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom da uopšte ne mora nastati kao posljedica direktnom izlaganju suncu. Obično se javlja kad je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ovih ljetnih sparina, jer je u tim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma. Jako je važno da razlikujemo klasični i naporom izazvan toplotni udar. Klasični se razvija tokom 2 do 3 dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba, koje nemaju klima uređaje, a pristup tečnosti im je ograničen. Jako je važno i apelujem na sve građane da svoju rodbinu i komšije, za koje znaju da su slabije pokretni, češće obilaze kako bi na vrijeme ustanovili bilo kakve simptome – kaže dr. Kuduzović.

Naporom izazvan toplotni udar se razvija naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi. Simptomi i sunčanice, i toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, povećanje tjelesne temperature, nemir, pospanost, povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa čak i gubitak svijesti.

- U oba slučaja potrebno je intervenisati odmah i početi sa hlađenjem. Osobu smjestiti u hladovinu, ili rashlađenu i zatamnjenu prostoriju, nipošto klimatizovanu. Ne želimo nagli pad temperature, nego postepeno rashlađivanje. Stavljati hladne obloge na potiljak i glavu, sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Ako temperatura i pored rashlađivanja ne pada, ako je osoba pospana, slabo komunicira, uporno povraća, to su već stanja gdje se treba obratiti službi hitne medicinske pomoći – naglašava dr. Kuduzović.

U periodima visokih temperatura preporučuje izbjegavanje nekontroliranom izlaganju suncu bez korištenja zaštitnih sredstava, posebno u terminu od 10 do 16 sati, te da dnevne aktivnosti pokušamo, ako je moguće, svesti na rane jutarnje i kasne popodnevne sate.

- Ako su obaveze takve da moramo, onda je obavezno, pogotovo kada su djeca u pitanju, koristiti sredstva s najvećim zaštitnim faktorom, koja je potrebno nanijeti minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata. Odjeća neka bude lagana, široka, svijetla, od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima, šeširima i nošenje zaštitnih naočala s UV zaštitnim slojem. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, potrebna nam je i veća količina vode, najmanje dva litra ili otprilike osam čaša dnevno. Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama, a pri tome izbjegavati alkoholna i gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehridataciju. Osobama koje se, zbog prirode posla, dodatno pojačano znoje – a to su sportaši ili radnici koji rade na otvorenom, uz običnu vodu savjetuje se i mineralna, negazirana voda, jer znojenjem pojačano gubimo i elektrolite – pojašnjava Kuduzović.

Posebnu pažnju skreće na čuvanje namirnica tokom ljeta, pripremati obroke od svježih namirnica, te paziti na lako kvarljive proizvode poput mesa, jaja, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda. Pranje voća i povrća, uz ličnu higijenu, pravila su koja važe za cijelu godinu.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)