U periodu visokih temperatura zmije traže skloništa i na neuobičajenim mjestima, pa i u stambenim objektima. Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Čapljina iz fasade jedne kuće izvukli su četiri zmije, a zmija je jučer prekinula sjednicu i Federalnog parlamenta izazvavši pometnju među zastupnicima i pretjeranu brigu za vlastitu sigurnost.

Prof. dr. s Odsjeka za biologiju Prirodno – matematičkog fakulteta UNSA Suvad Lelo, na osnovu dostupnih snimaka, nije siguran radi li se o ribarici ili smukulji, ali u oba slučaja razloga za strah nema.

- Nema teoretske šanse da se zmija uvuče u Parlament. Smukulja možda nekako, ali da ribarica dođe među tako mnogo ljudi – nema šanse. Kada je riječ o događaju u Hercegovini, smukovi će ući u kuću da se ohlade. U hercegovačkom kršu temperature idu na 50 stepeni u kamenjaru, pa smukovi traže sklonište, dok poskok izađe i grije se na ploči, a ako se pregrije on će se zavući ispod – pojašnjava Lelo za Avaz.

Ekspert s višedecenijskim iskustvom u ovoj oblasti, autor niza radova posvećenih fauni BiH, pa i priručnika za identifikaciju zmija koje možemo sresti na ovim prostorima, podsjeća da je poskok jedina vrsta s kojom treba biti oprezan.

- Strah od zmije kod nas je bezrazložan. Među zmijama u BiH otrovnice su samo poskok, šargan i balkanski planinski šargan, koji je visokoplaninska zmija. Rijetko ćemo vidjeti crnokrpicu, mediteransku zmiju nižih područja. Problem je poskok, ali i on je usmjeren da preživi. Ide na osunčana područja, voli kamenite površine i da se sunča i ima ozbiljan otrov koji je opasan na početku sezone. Ostale zmije bježe od čovjeka, ali poskok ostaje u mjestu jer se nada da ga nećete vidjeti ili da ćete zaobići ako ga vidite. Međutim, vi kada ga sretnete gledate u zemlju, a poskok kad gleda vas, gleda u nebo, pa zamislite njegov strah u odnosu na naš – pojašnjava Lelo.

Početkom 20. stoljeća u BiH je organiziran lov na poskoke, dodaje naš sagovornik, jer su tadašnje austrougarske vlasti plaćale za svaki primjerak ubijenog poskoka.

- Ubijeno je više od 300.000 zmija, a nakon toga je bilo strašnih problema, iako o tome nema mnogo literaturnih podataka – namnožili su se miševi i pojavila se mišja groznica. Zmije se hrane sitnim sisarima, manjim gušterima, neki vodozemcima, dok se veliki smukovi uspužu uz drvo, pa pokupe ptiće iz gnijezda. U suštini, zmije čovjeku ne smetaju. Naprotiv – ističe Lelo.

S kolegama Adnanom Zimićem i Benjaminom Jusićem, uradio je „Priručnik za identifikaciju zmija“, kojim je obuhvaćeno 14 vrsta u BiH i kojeg je moguće besplatno preuzeti, umnožiti i podijeliti građanima, kako bi se izbjegle bespotrebni strahovi i polemike. Jer u poređenju s mnogo opasnijim vrstama u svijetu, bosanski poskok izgleda skoro bezazleno.

- U Australiji živi najotrovnija kopnena zmija tajpan, imaju tri vrste, koja ima dovoljno otrova u glavi da ubije 100 ljudi uporedo. Mamba, kobre, to su vrste s kojima nema šale. U Americi kad vas ugrize zmija morate da je uhvatite, jer imaju stotinu otrovnica, pa je morate stići kako bi doktor znao koji protuotrov će vam dati – ističe Lelo.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)