Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) sa sjedištem u Atini upozorio je da bi jugoistočna Evropa ovog ljeta mogla ponovo doživjeti masovne nestanke struje, nalik onima koji su u junu prošle godine pogodili Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i dio Hrvatske.

- Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost”, navedeno je u analizi IENE pod nazivom „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje? - koju je dodatno potaknula i nedavna energetska kriza u Španiji i Portugalu.

U analizi se ističe da je ranjivost sistema na Balkanu dijelom posljedica specifičnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto godišnjih potreba za električnom energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora. U određenim danima, solarne i vjetroelektrane mogu pokrivati i do 80 posto potrošnje, što povećava osjetljivost sistema na promjene.

Profesor Nedim Suljić smatra da elektroenergetski sistem Balkana funkcioniše kao sistem spojenih posuda i podsjeća da je lančani kolaps iz ljeta 2023. godine izazvalo ogromno preopterećenje zbog ekstremnih temperatura i pojačane upotrebe klimatizacije.

- Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do ‘ispadanja’ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, ‘ispadne’ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i ‘ispadanje’ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja - pojašnjava Suljić.

Upozorava da je rizik i ovog ljeta realan, jer ulaganja u prenosnu mrežu izostaju.

- Sličan pad sistema možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja - kaže Suljić.

Posebno naglašava da je stanje u BiH dodatno otežano zbog nedostatka investicija i političkih blokada.

- U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana - ističe Suljić.

Zaključuje da je jedini put ka stabilnijem snabdijevanju jedinstvena strategija za integraciju sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem Evropske unije, što je i zahtjev Energetske zajednice.

(DEPO PORTAL/mm)