Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je krajem marta ove godine dopis Tužilaštvu BiH u kojem ih je upoznalo s detaljima arbitražnih presuda u predmetu protiv BiH kojima je slovenskom Viaductu dosuđeno s kamatama sada već oko 110 miliona KM, što je u međuvremenu Tužilaštvo i potvrdilo, piše Raport.

Tako se pred Državnim tužilaštvom nalazi još jedan zahtjev za preispitivanje postupanja po ovim presudama, a nakon što je o Viaductu, kako je Raport već pisao, predmet formiran prošle godine i nakon što su advokati slovenske firme prijavili Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH u vezi s neprovođenjem te presude.

Važno je da Tužilaštvo sad ima Sporazum

U dopisu Pravobranilaštva BiH, u koji je Raport imao uvid, navodi se kako radi zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine smatraju neophodnim da Tužilaštvo BiH upoznaju s presudom koju je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu donio u arbitražnom postupku tužitelja, Viaduct d.o.o. Portorož i drugi protiv tužene Bosne i Hercegovine, radi naknade štete, a u vezi sa postupkom dodjele koncesije i zaključivanja odnosno raskidanja ugovora o koncesiji.

„Navedena presuda je potvrđena presudom ad hoc Vijeća od 1.5.2024 godine.

Kao stranka u ovom postupku morala je biti Bosna i Hercegovina iako se ne radi o koncesiji o kojoj je odlučivala Bosna i Hercegovina.

Dana 17.6.2017 godine Bosna i Hercegovina je sa Republikom Srpskom zaključila Sporazum o međusobnim pravima i obvezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu, Viaduct d.o.o. Portorož i drugi protiv Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu.

Imajući u vidu nadležnosti Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u privitku akta dostavljamo spomenute arbitražne presude i Sporazum, radi vašeg eventualnog postupanja", navodi se, između ostalog, u dopisu Pravobranilaštva BiH upućenom Državnom tužilaštvu. 

U ovom slučaju veoma je važno što je Pravobranilaštvo BiH poslalo Tužilaštvu BiH i Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade RS,koji je još 2017. godine potpisala tadašnja premijerka RS Željka Cvijanović  i kojim se Vlada RS obavezala da će platiti sve troškove. 

Ako Tužilaštvo BiH bude radilo svoj posao kako treba, jasno je da je u ovom slučaju najbrže pokrenuti pitanje odgovornosti za kršenje ovog sporazuma. 

Jer, dok s jedne strane nema više pravnih mehanizama da se bilo šta učini po pitanju presude koju je donio Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu i koja je pravosnažna i izvršna, sigurno ostaje mogućnost da se preispita Sporazum i pokušaju iznaći zakonska rješenja kojima će Vlada RS biti natjerana da ispoštuje sporazum. 

Vijeće ministara BiH trebalo je na prvo odbijanje Vlade RS da izvršava svoje obaveze, koje je preuzela potpisivanjem Sporazuma pokrenuti pitanje njegovog kršenja, odnosno trebalo je o tome obavijestiti Tužilaštvo BiH.

Pravobranilaštvo 14 puta pisalo Vladi RS

No, to nije učinjeno iako je Pravobranilaštvo BiH obavijestilo Vijeće ministara BiH da su u periodu od maja 2024. do februara 2025. godine čak 14 puta upućivali dokumentovane zahtjeve Vladi RS za postupanje po  presudama ISCID-a.

Odgovor iz Vlade RS nikada nisu dobili.

Jasno je da su i SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara BiH opstruirali bilo kakvu odluku za obavezivanje Vlade RS na izvršenje njenih obaveza.

Međutim, morao je biti pronađen način da se oni barem sankcioniraju za kršenje sporazuma. 

Sada, kada Tužilaštvo BiH ima pred sobom Sporazum, to pitanje zbog posljedica koje trpi BiH i BHANSA mora biti rješavano prioritetno. 

Uvidom od jedan od dopisa Pravobranilaštva upućenom Komisiji za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH treba reći da se iz njega iščitava da je Vijeće ministara BiH skoro godinu znalo u kakvoj će se opasnosti naći BiH. 

Naime, Pravobranilaštvo BiH je navelo da su Vijeću ministara BiH, kao i Vladi RS, blagovremeno  dostavljani na znanje i postupanje podnesci Svjetske Banke i Generalnog sekretara ICSID-a, kojima je takođe ukazivano na neizvršenje presude.

Neka plate oni koji su "sklapali i rasklapali" mutne poslove

No, Vijeće ministara BiH na 50. sjednici održanoj 28. maja 2024. godine nije usvojio Informaciju Pravobranilaštva BiH o Odluci ISCID Komiteta o poništenju arbitražne odluke u postupku Viaduct d.o.o. protiv Bosne i Hercegovine kojom je predloženo da Vijeće ministara poziva Vladu RS da u skladu sa Sporazumom o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu "Viaduct“  hitno postupi po Arbitražnoj odluci od 01.05.2024. godine i presudi Tribunala od 18.04.2022. godine.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u proceduru je uputilo i prijedlog za rješavanje konkretne pravne situacije, koji nakon razmatranja na 57. Sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 31. jula, 2024., nije usvojen.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine je i 11.12.2024. godine uputilo Ministarstvu finansija i trezora BiH inicijativu da zajedničkim aktivnostima ove dvije institucije, kao i kolektivnim djelovanjem svih relevantnih učesnika, nastoji postići učinkovito i djelotvorno rješenje u vezi sa predmetnom pravnom stvari.

Svi ovi apeli ostali su bez konkretnog odgovora i akcije.

SNSD je samo zagovarao opciju da BiH plati ovaj dug, što se nikako ne smije desiti ili barem ne prije što se ne pokrene pitanje krivične odgovornosti za kršenje Sporazuma kojim se Vlada RS obavezala na plaćanje svih troškova Viaductu s kojim su i "sklapali i rasklapali“ mutne poslove.

(DEPO PORTAL/jk)