MEĐUNARODNA ZAJEDNICA SMATRA REFERENDUM NEZAKONITIM

Počeo historijski referendum na Krimu: Ukrajina ili Rusija?

Arhiva16.03.14, 10:01h

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima

Krim - RusiNa ukrajinskom poluotoku Krimu, u kojem živi većinom rusko stanovništvo, oko 1,8 milijuna birača danas izlazi na sporni referendum o pripojenju Krima Rusiji.  Rezultat glasanja neupitan je, a proruske vlasti žele regiju što prije priključiti Rusiji, a Zapad je već najavio da neće priznati rezultate referenduma. Biračka će mjesta biti otvorena od 7 do 21 sat po srednjoeuropskome vremenu.

Pitanja glase: 

Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjetka?

Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?

Ustav koji je ukinut nakon raspada SSSR-a, Krimu daje neovisnost unutar Ukrajine uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi pa uključujući i Rusiju.

Na Krimu živi oko 60 posto etničkih Rusa za koje nova ukrajinska vlada predstavlja radikalne ukrajinske nacionaliste. 

Krimski Tatari koji su autohtoni stanovnici poluotoka i kojih danas ima tek 12 posto, pozvali su na bojkot referenduma.

 

Počeo referendum o pripojenju Krima Rusiji

Više od milijun i pol glasača na ukrajinskom poluotoku Krimu počelo je u nedjelju glasovati o pripojenju Rusiji, na referendumu koji je osudila međunarodna zajednica ali ima potporu Rusije i uglavnom nitko ne dvoji u njegov ishod.

Dok su ruske snage i proruske milicije raspoređene na Krimu, stanovnici te regije na jugu Ukrajine pozvani su na birališta izjasniti se između integracije s Ruskom Federacijom i veće autonomije unutar Ukrajine.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini.

Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto. Ukrajinaca ima oko 24 posto. Tatari, sunitski muslimani turskog podrijetla koji čine oko 12 posto stanovništva Krima, kažu kako će bojkotirati referendum unatoč obećanju vlasti da će im dati financijsku pomoć i pravo na zemlju.

Premijer Krima Sergej Aksjonov čiji izbor Kijev ne priznaje rekao je kako ima dovoljno sigurnosnih snaga da se osigura neometano glasovanje u nedjelju.

Aksjonov je rekao kako više od 80 posto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ukoliko glasovanje prođe kako očekuje kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana.

Skuptšina Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.

Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, prvi rezultati bit će objavljeni do kraja dana, a konačni u ponedjeljak.

 

Proruski čelnici obavili posljednje pripreme prije referenduma

 

Proruski čelnici na Krimu obavili su posljednje pripreme u subotu za referendum za koji se očekuje da će nadzor nad ovim crnomorskim poluotokom prenijeti s Kijeva na Moskvu unatoč prijetnji sankcijama i osudama zapadnih vlada.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu u odnosima Istoka i Zapada od hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini gdje je dvoje ljudi ubijeno u sukobima u petak.

Ukrajina upozorava na vojnu invaziju nekoliko sati prije referenduma na Krimu

Ukrajinska vlada je u subotu optužila rusku vojsku za okupaciju jugoistoka zemlje u operaciji koju je uz sudjelovanje helikoptera izvela izvan granica Krima, nekoliko sati prije referenduma o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.

Optužbe Kijeva dolaze pošto je više desetaka ljudi, helikoptera i oklopnih vozila stiglo u selo sjeverno od administrativne granice Krima i unutrašnjosti Ukrajine.

To selo nije prvi položaj koji su ruske snage zaposjele izvan Krima i njegovo zauzimanje je više simbolično nego strateško, ali je upad dodatno razljutio Ukrajince i promatrače dok Moskva nastavlja igru živaca tvrdeći da ne želi "okupirati" Ukrajinu, ali da "proučava" brojne "pozive za pomoć" koje joj upućuju stanovnici Ukrajine koji govore ruski.

 

Washington je odmah reagirao osudivši "sramotnu eskalaciju".

Na Krimu, gdje se u nedjelju ujutro trebaju otvoriti birališta, oko 1,5 milijun stanovnika treba na referendumu odlučiti između pripojenja Rusiji i proširene autonomije u okviru Ukrajine. Prvi rezultati tog glasovanja koje će osiguravati jake snage ruske vojske, trebaju se objaviti nakon zatvaranja birališta, u 19.00 sati po srednjoeuropskome vremenu.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Na terenu, ruski vojnici su napredovali i prešli administrativnu granicu Krima i ostatka Ukrajine, rasporedivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu u blizini crte razgraničenja, u okolici Hersona.

Ukrajina je reagirala optuživši Rusiju za "vojnu invaziju" pridržavajući si pravo da "poduzme sve nužne mjere" kako bi je zaustavila.

Naime, ovo nije prvi položaj koji su ruske snage zauzele izvan Krima, budući da je kontrolna točka Čongar, koju kontroliraju ruske snage i proruske milicije, također oko kilometra udaljena od administrativne granice u smjeru sjevera.

Ministri vanjskih poslova Europske unije koji se u ponedjeljak sastaju u Bruxellesu mogli bi donijeti sankcije protiv Rusije.

Sukob Moskve i Washingtona se u dva tjedna prometnuo u najgoru diplomatsku krizu u rusko-zapadnim odnosima od raspada SSSR-a 1991. i mogao bi trajno naškoditi vezama svjetskih sila.

Osim nesigurnosti glede budućnosti Krima u Ukrajini ili u Rusiji, kriza je potaknula i separatizam na ruskojezičnim područjima na istoku zemlje. A raspoređivanja ruskih vojnika na granici uime vojnih vježbi, popraćeno izjavama Moskve da mora "zaštititi" rusofonske zajednice, potiče strah među mnogim Ukrajincima da će ruska vojska, usprkos demantiju ruske diplomacije, krenuti na Kijev.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije se pak složio da je riječ o "hladnom ratu".

"Nadamo se svim srcem da imamo dovoljno odvažnosti, kao i naši partneri, da se ne upustimo u ozbiljniji sukob na ukrajinskom tlu", rekao je, istaknuvši da Moskva želi "nastavak dijaloga s europskim čelnicima i s američkim predsjednikom".

Zamisao o izolaciji Rusije na međunarodnoj pozornici je "besmislena", rekao je Peskov.

 

Kličko: Ukrajinski vojnici će ostati na Krimu nakon referenduma

 

Ukrajinski vojnici stacionirani na Krimu tamo će i ostati bez obzira na rezultat referenduma o pripojenju Rusiji koji se održava u nedjelju, rekao je kandidat za ukrajinskog predsjednika Vladimir Kličko za njemački list Bild od nedjelje.

"Naši vojnici će i u budućnosti ostati u vojarnama na Krimu", rekao je bivši svjetski boksački prvak i jedan od šefova oporbe koja je pridonijela svrgavanju bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u veljači.

"Ne želimo rat, ne želimo da ukrajinski i ruski vojnici moraju pucati jedni na druge", precizirao je, ali tražimo "sankcije kako bi poslali jasan signal ruskom predsjedniku Putinu da to kršenje međunarodnog prava na Krimu neće biti bez posljedica.

Oko 1,5 milijuna birača će se u nedjelju na Krimu izjasniti na referendumu jesu li za pripojenje Rusiji ili za veću autonomiju u Ukrajini.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim, kao što je u subotu ponovilo Vijeće Europe.

Ukrajina je u subotu optužila Rusiju za vojnu invaziju i zaprijetila da je odgovoriti svim sredstvima nakon operacije izvan granica Krima.

 

(index.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook