Depo preporuka

A zašto se prenemažete zbog 'maloljetnih drolja', kad ste ih davno sami stvorili?!

A zašto se prenemažete zbog 'maloljetnih drolja', kad ste ih davno sami stvorili?!

Djevojke čije izazovne fotografije preplavljuju društvene mreže, samo su prilagođene društvenom ambijentu koji je već poodavno stvoren, i kada ih neki maloljetni krelac odluči objelodaniti i...

Kolumna

Moj odgovor 'borcima' za ljudska prava: Ponosim se onim što prije 12 godina učinih!

Moj odgovor 'borcima' za...

Slavo Kukić
22.01.2014.

Godinu koju tek što adaktirasmo, u prednovogodišnje vrijeme i sam označih godinom ozbiljnih upozorenja. Za pravo mi dade i nedavno obznanjena lista „propalih“ zemalja koju svake godine...

Nekad smo bili srce Evrope, a danas - nacija u 'hajvan' vagonima!

Nekad smo bili srce...

Zoran Bibanović
20.11.2013.

Pojava željeznice u XIX stoljeću je bila vijesnik tehničke revolucije i kulturnog preobražaja evropskih naroda. Poklonici moderne željeznice u EU ne ističu samo privredne, energetske i...

Nitko ovdje nije nevin - pa ni međunarodna zajednica

Nitko ovdje nije nevin -...

Slavo Kukić
11.11.2013.

Kontinuitet apsurda i dalje obilježava stvarnost BiH. Upiranje prstom u SIPA-u sve dosadašnje vrijeme, primjerice, nije polučilo bukvalno nikakve rezultate – jer ona ne čini baš ništa kako bi...

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini

Kako su hidroelektrane...

Zoran Bibanović
10.10.2013.

„Od svega što je vrtovima neophodno voda je najvažnija stvar, ali se i najlakše može zagaditi. Jer ni zemlja, ni sunce, ni vjetrovi, koji zajedno sa vodom hrane sve što je niklo iz zemlje, ne...

Ekran

Promo

SAKRIVNE TAJNE SARAJEVA I BiH : Upoznajte novu tekiju na Kovačima i svijet bosanskih derviša

Subota | 20.04.2013.

Izgradnja i rekonstrukcija nove tekije na mjestu gdje je 1462. sagradio svoju Isa beg Isaković, samo je povod historičarki umjetnosti Amini Hamzić da za beogradski Culture Watcha napravi više nego zanimljivu priču o bosanskim tekijama, dervišima, te njihovom svijetu duhovnosti i specifičnog (umjetničkog) hedonizma

tekija kovačiPiše: Amina HAMZIĆ /Culture Watch BIRN

Sljedbenici sufijske tradicije islama u Bosni i Hercegovini nestrpljivo očekuju otvaranje nove tekije (sufijsko svetište ili dom), 8. maja.

Izgradnja nove tekije je dovršena 6. aprila u Memorijalnom centru Kovači, u blizini centra Sarajeva.

To je mjesto na kojem je sahranjen bivši Predsjednik, Alija Izetbegović. Ovo skrovito mjesto je okruženo zelenilom i prirodnim ljepotama, sa divnim pogledom na stari dio grada.

Cilj Općine Seldžuk, koja je glavni finansijer rekonstrukcije, jeste da zamijeni staru tekiju, koju je izgradio Isa beg Isaković 1462. godine, na periferiji Sarajeva, na Bentbaši, a koja je uništena nakon Drugog svjetskog rata.

Veliki broj muslimana u Bosni i Hercegovini je oduševljen ovom idejom, jer se njome pokazuje da tarikati – sufijski redovi – ponovno oživljavaju u BiH. Jedan od njih je Hadži-Ahmetak Ahmed, derviš reda nakšibendija, i veliki poklonik zikra, čina posvećivanja ili ritualnog slavljenja Boga, koji se izvodi u tekiji.

Iako dolazi iz porodice koja poštuje muslimansku vjeru, kaže da je do potpunije posvećenosti i razumijevanja takvog stila života došao nakon doživljene tragedije.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, 10. novembra 1993. god., tokom napada snaga bosanskih Hrvata iz HVO-a, sa udaljenosti od samo dva metra, ranjen je sa 13 metaka u grudi, vrat i vilicu.

Za divno čudo je preživio. Godinu dana nakon djelimičnog oporavka, otišao je, sa grupom ranjenih civila i boraca, zajedno sa Predsjednikom Izetbegovićem, na hadž, svetište muslimana u Meki.

Ahmed sada tvrdi da je to ranjavanje, u stvari, bilo dobra stvar koja se desila, jer su mu rane popločale put u Kabu, sveto mjesto u Meki, i dale mu mogućnost da obavi hadž blizu Predsjednika, zajedno sa hiljadu bratskih ruku.

Danas je u penziji i svaki slobodan trenutak provodi posjećujući tekije i džamije u kojima izvodi zikr.

Mevlevijska tekija na Bentbaši, koju su komunističke vlasti srušile 1957. god., je bila jedna od najpoznatijih tekija u Bosni, znana po svom istorijskom i kulturnom značaju, zajedno sa tekijom na Buni, u Blagaju i sa Kadirijskom Hadži Sinanovoj tekiji, u kojoj se nalazi vrijedna kaligrafska kolekcija.

Originalna tekija na Bentbaši je prva registrirana institucija tarikata u Bosni i Hercegovini i samim tim, predstavlja važan simbol bosanske istorije. I mnoge druge tekije na ovom području su izgrađene tokom 15. vijeka. Samo u Sarajevu ih je bilo 47 u jednom momentu, a većina ih je sada porušena.

Cilj izgradnje replike izvorne tekije, koju je izgradio Isa beg Isaković 1462. god., je da vrati Sarajevu mevlevijski derviški red, koji je ovdje vijekovima postojao.

tekija kovači
Cilj izgradnje replike izvorne tekije, koju je izgradio Isa beg Isaković 1462. god., je da vrati Sarajevu mevlevijski derviški red, koji je ovdje vijekovima postojao. (Photo:Amina HAMZIĆ)

Velija Kukuruzović, predsjednik Udruženja za promociju i očuvanje otomanskog naslijeđa „Hadži Mujaga“, kaže da je ponovna izgradnja Mevlevijske tekije od velikog značaja.

“Mevlevijska tekija ima kulturnu, istorijsku i baštinsku važnost za Bosnu i Hercegovinu. Iako su tarikati zvanično prekinuti tokom Austro-ugarske vlasti, Mesnevija (poema osnivača Mevlevijskog reda, Dželaludina Rumija, od 20.000 stihova,) se nikada nije prestala recitirati i mevlevije su nastavile sa svojim vjerskim praksama“, navodi.

Kukuruzović dodaje da će otvaranje tekije dovesti i do administrativnog priznavanja tarikata od strane Islamske zajednice u Bosni. „Zvanično priznavanje mevlevija u Bosni i Hercegovini će se uskoro desiti“, navodi.

Derviši mevlevijskog tarikata su poznati po svom karakterističnom plesu, „sema“.

Okrećući se u krug satima, prelaze u stanje meditacije tokom koje se mole Bogu. Ples je izmislio osnivač reda, Dželaludin Muhamed Rumi.

Ovaj red je poznat i po čitanju i interpretaciji Mesnevije, koju kritičari smatraju remek djelom islamske umjetnosti.

Tumačenje Mesnevije u Bosni i Hercegovini ima tradiciju od više stotina godina.

S druge strane, Rifaijski tarikat je poznat po specifičnom obliku molitve, tokom kojeg im se lica probadaju iglama, a zirk često obuhvata i igre s vatrom.

Tokom čina probadanja lica, derviške rane ne krvare, što se pripisuje dubokom stanju meditacije vjernika.

Vjernici pristupaju određenim tarikatima na osnovu vlastitih osjećaja. Na primjer, nikšibendijski tarikat je poznat po tome što privlači karakteristično mirne i pacifistične osobe.

U Bosni postoje tarikati:
Rifaijski, Kadirijski, Nikšibendijski, Helvetijski, Šazilijski i Mevlevijski red. Tarikati se razlikuju samo po praksi i ritualima koji se izvode u tekijama, jer je to nasljedstvo njihovih osnivača, a svi dijele istu vjeru u Boga i Poslanika.

U Islamu postoji 12 tarikata, a taj broj simbolizira 12 ljudskih priroda.

Iako se za Islam obično misli da, kao vjera, dolazi sa osmanskim osvajanjima tokom 15. vijeka, neki vjeruju da se pojavio čak nekih 200 godina ranije, zahvaljujući dervišima i njihovim ritualima.

Tokom promjena političkih sistema i vlasti u Bosni, tokom proteklih vijekova, tarikati nisu uvijek bili odobravani od strane države, kao što je to bio slučaj 1952. god., kada su zabranjeni. Iako su nastavili svoje postojanje u tajnosti, zabrana je ukinuta tek nekih 30 godina kasnije.

Danas, kao i u prošlosti, oni imaju značaj u istorijskom, umjetničkom i kulturnom razvoju Bosne, kako objašnjava profesor Sedad Dizdarević, sa Fakulteta islamskih nauka.

“Gotovo da ne postoji ni jedan pisac ili pjesnik koji, tokom Osmanskog perioda, nije pripadao nekom tarikatu.

„Ne samo da su donijeli procvat divanske književnosti na našem području, nego su razvili i nacionalnu književnost na bosanskom i arapskom, Alhamijado književnost“, objašnjava.

Dizdarević kaže da se religijska, kulturna i civilizacijska tradicija muslimana ovog podneblja ne može razumjeti i tumačiti bez razumijevanja uloge tarikata.

„Tarikati su imali veoma aktivnu društvenu ulogu, poticali su naučni i humanitarni rad u društvu“, kaže.

Dizdarević se prisjeća da su tarikati u prošlosti bili neodvojiv dio javnog života, jer su se derviši bavili radom, naukom i umjetnošću, jednako kao i širenjem Islama.

„Učenje tarikata... daje Islamu pečat univerzalizma, tolerantnosti, duhovnosti i prosvjetljenja“, dodaje Dizdarević naglašavajući ulogu derviša u razvoju kulturnih, naučnih, vjerskih i drugih institucija u Bosni.

„Tarikati mijenjaju osobe iznutra, bez pretenzije da promijene zajednicu izvana“, napominje. 

„No, iako je tarikat primarno sfera individualnog, kroz pojedinca, on omogućava bolji, sretniji život u zajednici, uz tolerantnost i humanost“.

Mnogi su danas sljedbenici ritualnih praksi koje se razlikuju od onih u prošlosti.

Mensur efendija Pašalić, glavni imam u Fojnici, gradu u srednjoj Bosni, navodi promjene ritualnih praksi nikšibendija:

"Nikšibendijski tarikat je 80-tih godina prošlog vijeka imao vrlo jaku ritualnu praksu probadanja mačevima“, prisjeća se.

„No, uticaj obrazovanih šejha je postepeno smanjivao takvu praksu, a sada je ritual sveden na zikr i duhovnu meditaciju“, dodaje.

Tekije nisu napravljene slučajno. Šejh bi obično usnio mjesto buduće tekije, a tokom vremena bi se taj san i ostvario. Snovi predstavljaju važan dio vjere u svim tarikatima. Na primjer, osoba postaje šejhom nakon što raniji šejh na samrtnoj postelji usni koji od njegovih učenika će postati novi šejh. Često se dešava da učenik usni isti san, te preklapanje snova postaje ključ izbornog procesa.

tekija kovači
Mevlevijski ples "sema" ponovo među bosanskim dervišima

Tarikati su karakteristični i po simbolizmu. Post, zikr, kao i derviški kostimi se sastoje od simbola islamskih događaja.

Na primjer, tokom posljednjih deset dana Muharema (prvi mjesec islamskog kalendara), koristi se crvena serdžada, koja simbolizira krvoproliće i tragične događaje iz islamske istorije, koji su se dešavali tokom ovih deset dana, kao izgon iz raja ili smrt Huseina na Kerbeli.

Tekije su se uvijek gradile na skrivenim i prelijepim mjestima, okruženim prirodom, objašnjava efendija Abu Samed Hadzimejlić BIRN-u.

„Svaka je lokacija pažljivo odabrana. Okruženje tekije i njen izgled trebaju inspirisati, stvarati mir u našim srcima“, kaže on.

Efendija Hadžimejlić kaže da tekija ima ambivalentnu prirodu, obuhvata kombinaciju duhovnosti i hedonizma.

„Iako su tekije mjesta gdje derviši slave i mole se Bogu i gdje gaje svoju duhovnu stranu, to je, istovremeno, mjesto gdje razgovaraju, čitaju poeziju, piju čaj“, dodaje.

„Na jedan potpuno drugi način, tekija pruža jednu vrstu hedonizma, uživanja u životnim koristima koje su u skladu sa islamskim pravilima“, zaključuje efendija Hadžimejlić. (DEPO PORTAL7BLIN MAGAZIN)

Poveži preko
comments powered by Disqus

Nedjeljni magazin

DEUTSCHE WELLE

Transparency International BiH

Depo Clubbing

Depo plus

91144
Body Complete