DEPO Portal

Depo preporuka

Elektricitet sаm jа sаm... Elektricitet u ljudskom obličju. To ste i vi, gospodine Smith, аli togа niste svjesni!

Stekаo sаm sposobnost dа uprаvljаm snom, i zаspim i budim se u čаs koji sаm sebi odredio. Ako mi nešto u onome što rаdim nije jаsno, primorаvаm sebe dа mislim o tome u snu i nа tаj...

Kolumna

Odlučio sam da se...

Dennis Gratz
16.05.2012.

Otkako sam na kongresu izabran na mjesto predsjednika krajem marta 2011. godine, razmišljam o ideji pisanja bloga. Razlog zašto je prošlo nešto više od godinu dana do realizacije ovog nauma je...

Ivo Andrić u Višegrad,...

Zoran Bibanović
10.05.2012.

Stara ćuprija Mehmed paše Sokolovića na Drini u Višegradu, posljednje djelo jednog od  najvećih arhitekata svijeta Mimar Sinana, upisana je na listu Svjetske kulturne baštine - UNESCO.U...

Zašto je 'Kad bi ovo...

Anila Gajević
16.04.2012.

Gledala sam gotovo sve predstave koje je Dino Mustafić režirao širom ove naše regije i nijedna me nije dirnula kao posljednja: „Kad bi ovo bio film“ Almira Imširevića, koju je postavio u...

Matica hrvatska za...

Slavo Kukić
16.04.2012.

Nakana mi je bila pisati tekst na sasvim drugu temu. A tema za pisanje, hvala Bogu, ima i više no što bi želudac normalna čovjeka mogao provariti. Cerićevo, primjerice, svojatanje BiH i njezino,...

Ekran

Bizz Promo

POLA VIJEKA NASILJA KOJE (NE) ŠOKIRA: 'Pogled koji je uzdrmao naciju'

Pedeset godina od knjige i četrdeset godina od Kjubrikovog filma ta budućnost je stigla i možda čak premašuje svaku fikciju

“Pogled koji je uzdrmao naciju” – naslov je članka Tima Robija koji je nedavno objavio Telegraf. Povod je četrdeseta godišnjica premijernog prikazivanja filma “Paklena pomorandža” u Velikoj Britaniji, a ove godine navršava se i pedeset godina od objavljivanja istoimenog naučnofantastičnog, satiričkog romana Entonija Burdžisa.

Pitanje koje se nameće je da li zastrašujući pogled tinejdžera Aleksa, kojega je utjelovio glumac Malkolm Mekdauel danas ikoga može da šokira? Ovaj brutalni petnaestogodišnjak, Burdžisov literarni junak, dane provodi u školi, a kad padne mrak sa svojom bandom kreće u pljačke, premlaćivanja i silovanja bespomoćnih.

Naslov knjige “A Clockwork Orange” prevođen je kao mehanička i paklena pomorandža, no najpreciznije bilo bi narandža na navijanje. To je stari kokni žargonski izraz koji označava nešto što ne postoji, nešto što je čudno ili izopačeno.

Definicija nasilja

Autor knjige imao je podijeljene osjećaje prema Kjubrikovoj viziji njegovog djela. Do razilaženja je došlo upravo oko definicije nasilja. Dok je za Burdžisa stvar slobode izbor između dobra i zla, Kjubrik je objašnjavao da Aleks predstavlja divlju, potisnutu stranu naše prirode koja bez osjećaja krivice uživa u činu kao što je silovanje.

To je otvorilo prostor za kritike, naročito one s feminističkim predznakom.

Majkl Etkinson je napisao da je Kjubrik stvorio prvu punk tragikomediju koreografisanu poput crtića, meditaciju o pojmovima dobra, zla i slobodne volje koja je u jednakoj mjeri zavodnička koliko i neukusna.

“Paklena pomorandža” je uokvirena poput satire, no nije jasno čemu se rugao Kjubrik – tinejdžerima, silovateljima, kriminalnom postupku, liberalnoj birokratiji, bogatoj britanskoj klasi – upitao se Atkinson.

Na film se osvrnuo i Rodžer Ebert, koji je otvoreno priznao da mu se film nije svidio. Kjubrikovu “Paklenu pomorandžu” nazvao je ideološkim haosom, te paranoidnom desničarskom fantazijom koja se maskirala kao Orvellovo upozorenje.

Vijesti.me, BL!N-DEPO/đk