RATNE I POSTRATNE DONACIJE: Kako su trošene međunarodne pare?
Ko su bili najveći donatori u ratnoj i postratnoj BiH i za šta su bile namijenjene njihove donacije? DEPO donosi podatke o utrošku međunarodne pomoći, čiji se iznos procjenjuje na čak oko 80 milijardi dolara
Piše: Elma MURIĆ
Iako je u ratnom i postratnom periodu u BiH, po slobodnim procjenama, pristiglo oko 80 milijardi međunarodnih donacija, vjerovatno se nikada neće pouzdano saznati koliko je doniranog novca uistinu utrošeno za projekte kojima je bio namijenjen, a koliko je završilo u privatnim džepovima. Na osnovu podataka Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI) evidentno je da ni danas ne postoji način da se jednom dijelu potrošenog novca uđe u trag, kako zbog nemara nadležnih organa u BiH, tako i zbog neuvezanosti međunarodnih donatora.
Za šta su bile namijenjene međunarodne donacije?
 |
Uvaženi bh. ekonomista i direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, Žarko Papić, u svojoj studiji pod nazivom 'Integritet u rekonstrukciji', procjenjuje da je do 2000. godine u BiH uloženo oko 55 milijardi međunarodnih donacija. Njegovi podaci temelje se na citiranim izjavama, te se stoga ne mogu smatrati posve preciznim. Međutim, oni jasno ukazuju za šta je sve ova pozamašna suma novca bila namijenjena.
Dakle, između 7 i 8 milijardi američkih dolara upućeno je za pomoć izbjeglicama iz BiH u azilantskim zemljama, a isto toliko za potrebe humanitarne pomoći u zemlji. Između 14 i 15 milijardi dolara pristiglo je za vojne potrebe čuvara mira, od 3 do 4 milijarde za civilnu implementaciju GFAP -a (okvirnog sporazuma za mir), čak 10 do 12 milijardi dolara za ekonomski oporavak i rekonstrukciju zemlje, dok je 5 do 6 milijardi izdvojeno za ostale vrste pomoći (demokratizacija, razvoj civilnog društva, medija i lokalne zajednice).
Ostatak doniranog novca, oko 25 milijardi dolara, BiH je zaprimila u periodu od 2000. do 2005. godine, no, kako se navodi u studiji profesora Papića, i ovi podaci moraju se uzeti s dozom rezerve zbog nepotpunosti i nepostojanja koordinacije između stranih donatora, te neregistriranih donacija u BiH. To znači da bi ovaj iznos, kao i gore spomenuti, mogao biti manji, ali i veći.
Ko su bili najveći donatori?
U nizu međunarodnih donatora u BiH najveći su bili Evropska komisija, Svjetska banka, USAID, SIDA, OSCE…Pojedinačno, ove organizacije su BiH donirale slijedeće iznose:
1. Evropska komisija je BiH, od ratnog perioda do 2001. godine, donirala 2,5 milijardi eura, dok su zemlje članice EU od 1996. do 2001. izdvojile 1. 8 milijardi eura. U periodu nakon 2001. Evropska komisija je kroz projekte za razvoj i rekonstrukciju donirala još 440 miliona eura.
2. Od 1996. do 2007. godine Svjetska banka je dodijelila BiH ukupno 1.1 milijardu dolara, kroz ukupno 53 projekta, više nego ikada ijednoj drugoj zemlji nastradaloj u ratu.
3. SAD su kroz organizaciju USAID, u periodu od 1996. do 2000. godine, našoj zemlji donirale 890 miliona dolara, čiji su osnovni ciljevi bili popravak ratom uništene infrastrukture, povratak izbjeglica, pokretanje privatnog sektora te pomoć malim i srednjim preduzećima. U okviru novog strateškog plana 2001.- 2005. USAID je obezbijedio novih 200 miliona dolara za tri strateška cilja - povratak manjina, ekonomska obnova i pomoć u izgradnji demokratskih institucija
4. Švedska organizacija SIDA je, nezavisno od humanitarne pomoći tokom rata, od 1996. godine BiH donirala 143 miliona eura, te još 53,5 miliona eura za doprinos multilateralnim programima OBNOVA I CARDS. U često spominjanom članku uglednog New York Timesa, čije je autor Chris Hedges, iznosi se tvrdnja da je jedna milijarda dolara iz ovih fondova misteriozno nestala, zbog čega je tadašnji predsjednik Alija Izetbegović namjeravao tužiti ovaj list
5. OSCE je u svojim pokušajima da osigura fer i demokratske izbore u BiH uložio više od 290 miliona dolara
Naravno, ne treba zanemariti činjenicu i da su novac donirale i mnoge druge međunarodne i nevladine organizacije.
Gdje su utrošene donacije?
Postratni proces rekonstrukcije i rezultate postignute investiranim sredstavima iz međunarodnih donacija u BiH je izuzetno teško utvrditi. Prema IBHI-ju procjenjuje se da je ukupna pomoć međunarodne zajednice u humanitarnom vidu, uspostavljanju mira i ekonomskoj obnovi iznosila 71-81 milijardu američkih dolara samo za period od 1992. do 2000. godine.
Međutim to su samo procjene. Stvarni problem, pak, leži u činjenici da u BiH još nije napravljen generalni izvještaj o ukupnoj poslijeratnoj pomoći koja je pristigla u zemlju. Pitanjem utroška stranog novca bavile su se mnoge komisije, koje su u nepotpunim izvještajima dolazile do različitih rezultata. Koliko različitih pokazuje i sljedeći primjer: u podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa stoji da je BiH od 1996. do 2005. godine primila 4.4 milijarde dolara, dok je Parlamentarna komisija BiH ustanovila da je u istom periodu u zemlju pristiglo 17 milijardi dolara pomoći!
No, koliko god raspoloživi podaci bili u raskoraku, oni evidentno pokazuju da je malo koja država u historiji, računajući po glavi stanovnika, dobila toliko stranih donacija koliko je Bosna i Hercegovina.
Misterija oko utroška doniranog novca inicirala je svojevremeno Parlament BiH da usvoji zaključak da se izvještaj komisije o trošenju donacija dostavi Tužilaštvu BiH, koje je trebalo utvrditi zakonitost tog trošenja, ali se to do danas nije desilo. Tužilaštvo BiH je, doduše, potvrdilo da vodi pojedinačne istrage o utrošku donatorskih sredstava koja su stizala u BiH, ali da nikada nije dobilo izvještaje niti od jedne komisije koja se bavila ovim pitanjem. I predsjednik novooformljene Komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava, Sefer Halilović, javno je obećao da će se istina o donacijama saznati 'veoma brzo', no ni to obećanje nije ispunjeno.
Stoga zaključak s početka teksta ima svoje puno utemeljenje. Ako nema izvještaja o utrošenom novcu, nikada se neće pouzdano saznati koliko je doniranog novca uistinu utrošeno za projekte kojima je bio namijenjen, a koliko je završilo u privatnim džepovima. Ostaće tek saznanje da je sa tom količinom međunarodne pomoći Bosna i Hercegovina mogla biti daleko ispred onoga gdje je sada.
(DEPO)