DEPO Portal

Depo preporuka

Pogledajte kojim uglednim Sarajlijama su uvaljene kar(i)ne za 2012.

Sedmorica uglednih Sarajlija su dobitnici ovogodišnje i sve uglednije nagrade koje dodjeljuje grupa Karne. Ovaj muzičko-scenski happening održan je sinoć u ponoć u klubu Coloseum ...

Kolumna

Odlučio sam da se...

Dennis Gratz
16.05.2012.

Otkako sam na kongresu izabran na mjesto predsjednika krajem marta 2011. godine, razmišljam o ideji pisanja bloga. Razlog zašto je prošlo nešto više od godinu dana do realizacije ovog nauma je...

Ivo Andrić u Višegrad,...

Zoran Bibanović
10.05.2012.

Stara ćuprija Mehmed paše Sokolovića na Drini u Višegradu, posljednje djelo jednog od  najvećih arhitekata svijeta Mimar Sinana, upisana je na listu Svjetske kulturne baštine - UNESCO.U...

Zašto je 'Kad bi ovo...

Anila Gajević
16.04.2012.

Gledala sam gotovo sve predstave koje je Dino Mustafić režirao širom ove naše regije i nijedna me nije dirnula kao posljednja: „Kad bi ovo bio film“ Almira Imširevića, koju je postavio u...

Matica hrvatska za...

Slavo Kukić
16.04.2012.

Nakana mi je bila pisati tekst na sasvim drugu temu. A tema za pisanje, hvala Bogu, ima i više no što bi želudac normalna čovjeka mogao provariti. Cerićevo, primjerice, svojatanje BiH i njezino,...

Ekran

Bizz Promo

INTERVJU/ARSEN ANTON OSTOJIĆ, HRVATSKI REDITELJ: Snimit ću film o tragediji Bosanke Halime, jer je to istina o svim ženama i majkama koje su proživjele golgotu rata

Hrvatski reditelj Arsen Anton Ostojić krajem ovog mjeseca počinje snimanje još jedne ratne bosanske teme, film 'Halimin put' po scenariju Feđe Isovića. U intervjuu za DEPO PORTAL, Ostojić govori o scenariju i pripremama za snimanje, otkriva finansijske detalje filma, te pojašnjava šta ga je privuklo ovoj tragičnoj bh. priči

Razgovarala: Dina GANIBEGOVIĆ

Priča o Halimi, bosanskoj izbjeglici koja traga za kostima svog posvojenog sina, nastala je prije nekoliko godina kao drugi filmski scenarij Feđe Isovića, ali koji spletom niza okolnosti nije doživio svoju realizaciju na velikom platnu. Sve dok se za njega nije zainteresovao hrvatski reditelj Arsen Anton Ostojić, ovdašnjoj publici poznat po filmovima "Ta divna splitska noć" i "Ničiji sin", i projekat predao na konkurs Hrvatskog audiovizelnog centra, na kome je 'Halimin put' 2010. godine podržan sa više od milion maraka.

Bilo je to dovoljno da započnu pripreme za realizaciju još jednog filma o Bosni i bosanskoj tragediji koji se neće snimati u BiH, već najvećim dijelom u Hrvatskoj, i čija prva klapa pada u Baniji krajem ovog mjeseca. Film realizira filmska kuća Arkadena iz Zagreba, dok je koprodukcijski partner projekta produkcija FIST iz Sarajeva.

Šta ga je privuklo ovoj filmskoj priči, kako se i koliko mijenjao scenarij od prve verzije do posljednje, kako je birao uloge, koliko će koštati produkcija, te kako će se kroz hrvatske lokacije dočarati bosanska geografija, u intervjuu za DEPO PORTAL otkriva reditelj filma Arsen Anton Ostojić. 

Film "Halimin put" je tipična tragična priča o postratnoj bosanskoj ženi, koja se vraća iz izbjeglištva i traga za kostima svog usvojenog sina. Šta Vas je kao reditelja privuklo ovoj priči?

Ono što me je privuklo ovoj priči je upravo to što nije tipična, što se izdvaja svojom emotivnošću i snagom kakva se rijetko viđa u kinematografijama ovih prostora. Kako ja volim takve “dramatske” priče, tako mi se ona jako dopala od prvog trenutka, prije više godina, kada mi je nažalost pokojni Benjamin Filipović pokazao prvu verziju scenarija.

ALMA PRICA u ulozi HALIME: 'Glumce sam birao audicijom; nastojao sam biti što objektivniji. Svaki izbor je bio za dobrobit filma, te sam jako nastojao da kvalitet i odgovaranje liku kojeg se traži budu jedini kriteriji za izbor. Jako mi je drago i da sam upoznao divnih glumaca u BiH, ali nažalost nije za sve bilo mjesta. Baš mi je danas Alma priznala kako njena baka potiče iz Srebrenice; to naime nisam ni znao, ali je to zanimljiva činjenica'.

Da li ćete se prilikom snimanja filma držati izvornog scenarija Feđe Isovića, koji je napisan prije nekoliko godina, ili je u međuvremenu scenarij doživio neke izmjene i eventualne adaptacije nekim novim situacijama?

Naravno da se držimo izvornog scenarija Feđe Isovića, ali i naravno da je scenarij u međuvremenu doživio više izmjena i adaptacija, nadam se nabolje. Pola sata prije nego sam počeo odgovorati na ova vaša pitanja, rađene su manje izmjene u scenariju. To je normalan proces, a kako sam ja, prema Feđinim riječima, vrlo pedantan, tako je i bilo za očekivati da ću svaku rečenicu i svaku scenu pažljivo izanalizirati. Morate znati da se uvijek može napisati bolje, pa sam zato u neprestanom kontaktu s Feđom, da nađemo bolja rješenja ili bolje rečenice koje će izgovoriti glumci.

Kako gledate na činjenicu da je najveći dio sredstava (oko četiri miliona kuna ili 1.200.000 KM) za jedan bosanski film osigurao Hrvatski audiovizualni centar, dok je Fondacija za kinematografiju Federacije BiH, preko filmske kuće FIST koja je koproducent projekta, ovaj film podržala sa (pre)skromnih 50 hiljada KM?

Dobro pitanje. Hajmo to protumačiti time što vjerovatno Hrvatski audiovizualni centar sada ima nešto malo više novaca nego Fondacija, iako ni u Hrvatskoj ne cvjetaju ruže, vjerujte mi. Projekt je prvo i bio prijavljen na HAVC, kao hrvatska produkcija, tamo u proljeće 2010. godine, a na Fondaciju se mogao prijaviti tek samo kao koprodukcija (što znači i znatno manje novaca), i to prvom prilikom, što znači tek nedavno, kada je i dobio što je dobio. Čini mi se da je čak i to na određeni način čudo, pa sam zahvalan Fondaciji da je u ovakvim teškim vremenima dodijelila makar i to. Mislim da je bilo bitno da i BiH službeno sudjeljuje u filmu, iako je već RTV Federacije BiH ušla u projekt kao partner.

Kako će se još finansirati njegova produkcija i koliki je, okvirno, ukupan budžet filma?

U projekt je ušao i Slovenski audiovizualni centar te RTV Slovenije, kao i Hrvatska radiotelevizija. Sve ove TV kuće daju relativno mala sredstva ili određene usluge; ipak je najveća sredstva dao Hrvatski audiovizualni centar. Okvirni budžet filma je nešto iznad već spomenute cifre.

Kada počinje snimanje i do kada će trajati, odnosno koliko snimajućih dana je predviđeno?

Snimaje počinje krajem ovog mjeseca i trebalo bi trajati 5 tjedana. Ma koliko izgledalo da smo dobili puno novaca, ipak moramo stiskati kaiš i odricati se mnogo toga. Na primjer, bilo bi mnogo bolje kad bismo mogli snimati 6 tjedana, ali jednostavno ne možemo. Nismo mogli niti otići s ekipom u hotel, jer ne možemo to platiti. Zvuči možda čudno, ali je istinito.

Mogu li lokacije na kojima se film snima, a koje su većinom u Hrvatskoj, potpuno dočarati autentičnost bh. prostora?

Moram vam priznati da smo u traženju lokacija obišli čitav Unsko-sanski kanton, jer se film i događa u okolini Bihaća, (a dijelom i u okolini Laktaša, u RS), ali tamo nismo našli niti jednu jedinu potencijalnu lokaciju. Vjerujte mi da su prostoru Banije gdje ćemo mi snimati vrlo autentični, a da ne govorimo da kuće koje smo našli u potpunosti odgovaraju bosanskim. Ipak je ovaj prekogranični prostor u Hrvatskoj sličniji Bosanskoj Krajini, nego neke druge zemlje, zar ne?

Koliko je lik Halime lik bilo koje žene sa prostora nekadašnje zajedničke zemlje koja je prošla golgotu rata i gubitak svojih najbližih?

To ste dobro primjetili; Halima jest Bosanka, ali je ona prvenstveno i majka i supruga, te je kao takva njena borba univerzalna, ne samo za žene s prostora bivše Jugoslavije, nego i za sve žene koje prolaze kroz slične situacije. Mislim da se rijetko nađu tako zanimljivi ženski likovi, poput Halime, pa uzimajući u obzir da su i ostali likovi uglavnom žene, nije pogrešno ustvrditi kako je ovo “ženski” film.

Glavnu ulogu dodijelili ste Almi Prici; možete li nam u kratkim crtama predstaviti glavnu glumačku podjelu u filmu i kako ste odabrali glumce? 

Glumce sam birao audicijom: nastojao sam biti što objektivniji. Svaki izbor je bio za dobrobit filma, te sam nastojao da kvalitet i odgovaranje liku kojeg se traži budu jedini kriteriji za izbor. Jako mi je drago i da sam upoznao divnih glumaca u BiH, ali nažalost nije za sve bilo mjesta. Baš mi je danas Alma priznala kako njena baka potiče iz Srebrenice; to naime nisam ni znao, ali je to zanimljiva činjenica. Tu su još Mijo Jurišić, rodom iz Brčkog, Olga Pakalović, Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Miraj Grbić, Sarajka Daria Lorenci, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, mladi sarajevski glumac Aldin Tucić, zatim Armin Omerović iz Orašja, itd.

Možemo li, za kraj, predstaviti i glavnu produkcijsku ekipu, odnosno ljude bez kojih ovaj film ne može ugledati svjetlo dana (kamera, scenografija, kostim, muzika, montaža…)?

Snimatelj filma, a ujedno i produkcijski partner je Slobodan Trninić, scenografiju radi Ivo Hušnjak, kostime Branka Tkalčec, muziku komponira Mate Matišić, film montira Dubravko Slunjski. S većinom njih sam već do sada radio na svoja dva prethodna filma – Toj divnoj spitskoj noći i Ničijem sinu.

Možemo li premijeru filma očekivati na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, ili…?

Pokušat ćemo dovršiti film do festivala u Puli, što je u drugoj polovini jula. Nadam se da će nam to i uspjeti. Ako ne, onda se vjerovatno završetak filma može očekivati na jesen.

(DEPO PORTAL)