Veliki bh. umjetnik sprema izložbu u Srbiji

Jusufova 'Prodavnica praznine' ponovno je u Beogradu

DEPO Art31.08.23, 17:01h

Jusufova 'Prodavnica praznine' ponovno je u Beogradu
Ukoliko neko želi da postane vlasnik Praznine, on je kupuje i odlučuje da li želi da na njoj bude napisano „Vlasništvo Praznine“ ili „Od sada ste bogatiji za jednu Prazninu“. Takođe, umetnik izdaje i sertifikate o autentičnosti koji kupcu garantuju vlasništvo nad Prazninom.

 

"Prodavnica praznina", izložba umetnika Jusufa Hadžifejzovića biće otvorena u subotu, 2. septembra u 19h u galeriji B2 u Beogradu. Umetnik će na otvaranju izvesti svoj performans prodaje umetničkih predmeta pod sloganom ”Čestitam, od sada si bogatiji za ovu prazninu”.

 

”Ukrštajući jezik umetnosti i, s druge strane, ekonomije i tržišta, Hadžifejzović već više od jedne decenije, na jedinstven način, govori o praznini i ispraznosti savremenog potrošačkog sveta, ali i o mnogim drugim civilizacijskim aspektima. I evo, Prodavnica praznina je ponovo stigla u Beograd. Brižljivo odabrani predmeti lišeni svog sadržaja i namene, raznorodne kutije i kutijice, flašice, kesice, prehrambena ambalaža, ispražnjene ljušture, odnosno dizajnirani omotači brojnih proizvoda, uz određene Hadžifejzovićeve manevre i intervencije – eto, to su Praznine. Budući da se u legendama svakog umetničkog dela navodi tehnika izrade, u slučaju Praznina, Jusuf je određuje jednostavno kao – prazna ambalaža“,- navodi Danijela Purešević u tekstu kataloga.

 

izlozba

 

Hadžifejzović je definisao tri dominantna tipa Praznina: markirane, dekorisane i materijalizovane.

 

Ukoliko neko želi da postane vlasnik Praznine, on je kupuje i odlučuje da li želi da na njoj bude napisano „Vlasništvo Praznine“ ili „Od sada ste bogatiji za jednu Prazninu“. Takođe, umetnik izdaje i sertifikate o autentičnosti koji kupcu garantuju vlasništvo nad Prazninom.

 

Priča o praznini jedan je veliki i važan civilizacijski narativ. Prazninu vekovima promišljaju naučnici, filozofi, religije, psiholozi, pa i umetnici. Pojam horror vacui (strah od praznog prostora), kog je uveo Aristotel, tvrdeći kako se „priroda gnuša praznog prostora“, a koji postaje važna odrednica u likovnoj umetnosti, zapravo jeste i određenje koje vekovima obeležava čitavu, tzv. zapadnu civilizaciju – prenatrpavanje, neumerenost, grabežljivost, hiperkonzumerizam. S druge strane, tzv. istočni svet prazninu shvata na sasvim drugačiji način. Setimo se i da se u sufizmu ukazuje kako se jedino kroz prazninu može pronaći put, da je praznina neobjašnjivi božanski elemenat, kog ni na koji način nije moguće kontrolisati, a kog ljudska bića ne mogu dokučiti, iako su svesna njenog postojanja. Jusuf stvara vlastiti narativ o praznini, objedinjujući raznorodna shvatanja, ona koja su svojstvena kontemplativnom Istoku, ali i pragmatičnom Zapadu, dodaje se u tekstu kataloga.

 

izlozba1

 

Jusuf Hadžifejzović (rođen 1956. godine u Prijepolju) je bosanskohercegovački umetnik sa internacionalnom reputacijom koji poslednjih godina živi i stvara u Sarajevu.

 

Poznat je kao performans umetnik, bavi se instalacijom i „depografijom“, a u proteklih par godina, gotovo opsesivno, i „celebrativnim analitičkim slikarstvom“.

 

izlozba3

 

Osnivač je projekta „Jugoslovenska dokumenta“ i jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi.

 

Kao kustos galerije savremene umetnosti Charlama Depot 2009. godine je upriličio SubDokumenta u prostorima privrednog grada Skenderija gde i danas vodi galeriju i Centar kulturnih aktivnosti CKA Charlama. Izlagao je širom sveta od Berlina do Južne Koreje.

 

izlozba4

 

Poslednjih godina smatra se najprodavanijim umetnikom iz ovog dela Evrope u Južnoj Koreji. Nekoliko puta je izlagao na Bijenalu u Veneciji, a za svoj rad kaže: „Sretan sam kada moj rad dosegne momenat da ništa ne kazuje ili nema ništa za reći. Tada sam siguran da sam na pravom putu. Tada sam zadovoljan postignutim“.

 

(DEPO PORTAL/af)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 8

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još