General bivše JNA i bivši komandant 2. armijske oblasti, Milutin Kukanjac 1994. godine pred kamerama RTRS-a govorio je o "slučaju Dobrovoljačka" u kojem je bio jedan od glavnih aktera. Uprkos ekskluzivnim informacijama o ovom događaju koji i danas stvara tenzije na relaciji Sarajevo-Banja Luka, intervju nikada nije prikazan na javnom servisu RS-a.

Medijski servis RS-a najavio je niz manifestacija kojim će se obilježiti 23 godine od stradanja pripadnika ЈNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici 3. maja u Sarajevu..

"Obilježavanju 23 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici, gdje su prvih dana maja 1992. godine mučki ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 je ranjen, a 207 zarobljeno, prisustvovaće, između ostalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je na čelu Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova", navodi se u prilogu RERS-a, u kome se ponovo ponavlja notorna laž o ubistvu 42 vojnika bivše JNA.

"Moram vam kazati nepobitnu istinu. Mene kao čovjeka, ljudsko biće, zapovjednika, najviše vrijeđaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj ulici (Sarajevo). Ja vam tvrdim da to nekome uopšte nije u interesu da se zna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici je poginulo šest ljudi", kazao je Kukanjac u intervjuu 1994. godine.

„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanović Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela... Znači", tvrdio je Kukanjac, "šest osoba je stradalo od 261 koliko ih je bilo u koloni.“

Na pitanje, ako je tako, čemu i dalje manipulacije i laži, general Kukanjac ponudio je ubjedljiv odgovor:

„Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što nismo više stradali, pa su prosipane te laži o Dobrovoljačkoj, što je nešto najsramnije što se moglo čuti.“

Potvdivši da se toliko izmišlja o Dobrovoljačkoj i da to "rade Srbi", na pitanje novnara Riste Đoge šta se stvarno dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici, Kukanjac je rekao:

"Najveća je sramota države, vojske i vas (novinara), što niste našli za shodno da to davno objasnite da je činjenica da je poginulo šestoro ljudi, a pronijeti su glasovi da je poginulo... meni su ovdje ljudi dolazili i govorili da je poginulo 199. Pa ja sam toliko imao u koloni. To je propaganda u Beogradu".

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnice protiv nekoliko zapovjednika za taj slučaj i navelo brojku od 42 poginulih vojnika. Međutim, general Milutin Kukanjac, koji je tada zapovijedao konvojem JNA izjavio je da je samo šest osoba poginulo u napadu.

Tužilaštvo je izdalo potjernicu za 19 bošnjačkih zapovjednika, a na spisku se pored ostalih našao i Ejup Ganić, koji je priveden u Londonu., ali je ubrzo oslobođen jer je sudija Timothy Workman donio presudu prema kojoj je cijeli postupak ocijenio kao "politički motiviran" . JNA je bila neprijateljska vojska koja je ratovala protiv Bosne i Hercegovine, te je stoga bila legitimna meta, navedeno je u obrazloženju.

Međunarodni sud pravde također je 2003. odbacio slučaj jer to djelo Armije BiH nije predstavljalo kršenje zakona. Pa ipak, 2011., general Arije BiH Jovan Divjak priveden je u Beču zbog identične potjernice kao i Ganić, a iste godine Međunarodni sud za ratne zločine na području Jugoslavije u Haagu, zaključio je da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv njega.

(slobodna-bosna.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)