OD FRANZA FERDINANDA DO KENNEDYJA

Ovo je deset najpoznatijih atentata u historiji

Hronika22.11.14, 21:15h

Ovo je deset najpoznatijih atentata u historiji
Atentat je ubistvo pojedinca, koji je obično poznata ličnost, političar, religijska figura ili plemić. U slučaju atentata obično postoje jasni motivi - ljubomora, politički ili religijski idealizam, naručeno ubistvo ili osveta. Predstavljamo vam deset najpoznatijih atentata u historiji sa okolnostima koji su im prethodili

1. Aleksandar Litvinjenko

 

Aleksandar Litvinjenko je bio ruski agent KGB-a, koji je postao disident i mogući agent britanskog MI6.

 

Prvog novembra 2006. godine Litvinjenko se razbolio nakon ručka u londonskom suši restoranu.

 

Tokom ručka je dobijao dokaze o drugom ubistvu. Dva dana kasnije Litvinjenkovo stanje se pogoršalo i brzo je prebačen u bolnicu Barnet u Londonu. Umro je tri nedjelje kasnije uslijed akutnog sindroma radijacije izazvane izlaganjem radioaktivnom polonijumu - 210.

 

Incident je dobio široku medijsku pažnju, najvjerovatnije zbog sličnosti sa slučajevima u holivudskim špijunskim filmovima. Vjeruje se da je Litvinjenko otrovan šoljicom čaja u svojoj hotelskoj sobi. Iako niko nije osuđen za ubistvo, postoji sumnja da je ruska vlada umiješana u to. Litvinjenko je umro u svojoj 44. godini života.

 

2. Lee Harvey Oswald

Lee Harvey Oswald je bivši marinac kojeg je vlada Sjedinjenih Američkih Država smatrala odgovornim za atentat na predsjednika Johnna F. Kennedyja. Istinito ili ne, Oswald je ubijen u atentatu samo dva dana nakon fatalnog atentata na predsjednika, i to u podrumu policijske stanice u Dalasu.

 

Ubio ga je Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dalasu koji je imao veze sa organizovanim kriminalom.

 

Ruby je navodno bio uznemiren i bijesan zbog ubistva predsjednika i želio je osvetu. Oswald je ubijen 24. novembra 1963. godine, a umro je iste večeri u 24. godini života.

 

3. John Lennon

John Lennon je bio jedan od osnivača Beatlesa, koji je stekao svjetsku slavu kao član benda, ali i kao mirovni aktivista. Osmog decembra 1980. godine, Lennon je bio u New Yorku. Dok se u večernjim satima vraćao u svoj hotel, jedan čovjek je uzviknuo njegovo ime. Dok se Lennon okretao ka njemu, on je ispalio četiri hica u Lennona.

 

Lenon je nastavio ka hotelu i pao. Za to vreme, atentator Mark Dejvid Čapman, je bacio oružje i seo na ivičnjak, čekajući da ga uhapse.

 

Osuđen je na doživotnu robiju zbog ubistva i još uvek se nalazi u zatvoru.

 

Njegovi motivi su još uvek nejasni.

 

4. Robert Kennedy

Američki senator Robert F. Kennedy bio je mlađi brat Johna F. Kennedyija. U ranim jutarnjim satima 5. juna 1968. godine ubio ga je Sirhan Sirhan. Narednog dana, Kennedy je preminuo u bolnici. Kennedy je upucan četiri puta iz blizine. Bio je predsjednički kandidat Demokratske partije.

 

Motivi Sirhanovog atentata na Kennedyija su nepoznati, međutim, pretpostavlja se da je bio palestinski terorista koji je želio osvetu zbog američke podrške Izraelu u Šestodnevnom ratu 1967. godine.

 

Kennedy je ubijen u svojoj 42. godini.
 

5. Malkolm X

Malkolm X, poznat i kao Mali Malkolm je bio američki poslanik Crnih muslimana ili Nacije Islama.

 

Često se na njega gleda kao na čovjeka koji je stajao iza Pokreta Crna moć u 1960-im i 1970-im u kojem su Afro-amerikanci radikalizovani i, vođeni slobodom, dobili poštovanje drugih Amerikanaca.

 

Malkolm je bio član Nacije Islama, ali je postao sunitski musliman. Navodno je to bio povod da Nacija Islama izda naređenje za njegovo ubistvo.

 

Dana 21. februara 1965. godine Malkolm je počeo da drži govor pred publikom kada je čovjek iz publike sa sačmarom upucao Malkolma. Druga dva muškarca su se pridružila i Malkolm je upucan ukupno 16 puta. Sva tri atentatora su bili članovi Nacije Islama. Uprkos tome što je etiketiran kao hladnokrvni radikal i napast, svijetu se nakon atentata Malkolm dopao. Malkolm X je ubijen u 39. godini.
 

6. Martin Luter King

Martin Luter King je bio glavni čovjek Pokreta za građanska prava u Americi. Pokret je bio pokušaj da se odbaci rasna diskriminacija Afro-amerikanaca.

 

Četvrtog aprila 1968. godine, dok je stajao na balkonu sobe na drugom spratu motela, King je smrtno ranjen.

 

Nakon atentata u preko 60 gradova širom SAD-a izbili su nemiri, a pet dana kasnije je u Americi proglašen dan žalosti. Dva mjeseca kasnije, James Earl Ray, koji je bio u bjekstvu, uhvaćen je u Londonu i poslan nazad u Tenesi da se suoči sa optužnicom za ubistvo Kinga. Ray je bio bijelac koji se protivio Afro-američkom pokretu za ljudska prava.

 

7. Abraham Lincoln

Abraham Lincoln je bio šesnaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i na toj poziciji se nalazio od 1861. do smrti 1865. godine. John Wilkes Booth je bio špijun Konfederacije koji je bio ljut na predsjednika zbog njegove podrške slobodi Afro-amerikanaca. Zbog toga je odlučio da ubije Linkolna.

 

Dana 14. aprila 1865. godine Lincoln je otišao u pozorište. Uz prisustvo samo jednog telohranitelja koji se šetao pozorištem, Booth je iskoristio priliku. Čekao je da seh ispuni teatar i upucao predsjednika u glavu. Booth je pobjegao, ali je uhvaćen i ubijen dvanaest dana kasnije. Lincoln je imao 56. godina kada je ubijen.
 

8. Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar je bio rimski političar i vojskovođa u I vijeku pre naše ere. Bio je uspješni ratnik i u skladu sa vojnim uspjehom započeo je građanski rat u Rimskoj republici. Nakon toga, proglašen je za diktatora. Međutim, neki senatori u Rimu nisu bili zadovoljni onim što je Cezar uradio, tako da su isplanirali da ga ubiju na Martovske ide.

 

Dok je šetao pored Pompejevog pozorišta, Cezara je zaustavila grupa senatora kako bi pročitao lažni prijedlog zakona kojim se moć vraća Senatu. Cezar je izboden dok je čitao. Prema historijskim dokazima, više od 60 senatora je bilo prisutno.

 

Nakon što je izboden, Cezar je pokušao da pobjegne, ali je pao na pod gdje su nastavili da ga ubadaju. Imao je 23 ubodne rane. Njegova smrt označila je kraj Rimske republike, a iz krvave drame izniklo je Rimsko carstvo. U vrijeme smrti, Cezar je imao 57 godina.

 

9. Franz Ferdinand

Smrt nadvojvode Austrije Franz Ferdinanda, a samim tim i prijestolonasljednika austrijskog trona, se uglavnom smatra uzrokom otpočinjanja Prvog svjetskog rata. Na dan 28. juna 1914. godine, bio je u posjeti Sarajevu koji je tada bio teritorija Austrije.

 

Dok se vozio u svom automobilu, njega i njegovu ženu Sofiju ubio je pripadnik Mlade Bosne, organizacije koja se borila protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine i za pripajanje Srbiji i drugim južnoslovenskim zemljama.

 

Prvi svjetski rat je počeo mjesec dana nakon atentata, Austrougarskom objavom rata Srbiji. Ta objava je imala domino efekat širom Evrope gde su svi saveznici Srbije objavili rat Austrougarskoj i njenim saveznicama. U vreme atentata, Ferdinand je imao 50 godina.

 

10. John F. Kennedy

John F. Kennedy je bio tridesetpeti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Na poziciji se nalazio od 20. januara 1961. do smrti 22. novembra 1963. godine.

 

Vrijeme njegovog predsednikovanja smatra se najuzbudljivijim u XX vijeku.

 

Svemirska trka, Pokret za građanska prava u Americi, Kubanska kriza, gradnja Berlinskog zida i početak Rata u Vijatnamu, su se odigrali za to vrijeme. Uprkos stotinama svjedoka njegovog atentata, ima mnogo misterija oko Kenendijeve smrt, što je mnoge navelo da vjeruju u zjaveru.

 

Nešto pre 12:30 sati, Kennedy je putovao kroz Dalas u limuzini bez krova. Tri hica su iz puške ispaljena na predsjednika. Kennedy je uskoro podlegao ranama u bolnici.

 

Lee Harvey Oswald je osumnjičen za ubistvo predsjednika. Ovaj atentat je stvorio brojne teorije zavjere, naročito zbog toga što je sve do svoje smrti Oswald tvrdio da je nevin. Među onima koji se sumnjiče za atentat su FBI, Kuba, CIA i Sovjetski Savez.

 

 

(blic.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)

 

 

 

Mnogi veruju da je mogla da postoji zavera među svima njima. Slučaj nikada do kraja nije sproveden, niti su pronađeni bilo kakvi konkretni dokazi da je Osvald radio sam, pa čak i da je bio uključen u ubistvo.

 

Uprkos brojnim istragama, smrt je i dalje obavijena misterijom.


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook