Lazović to naglašava u prilog njegovom stavu da je Dejtonskom sporazumu učvršćivanjem mira u BiH istekao rok i da je sam sebe doveo u poziciju da se mora mijenjati, posebno Aneks 4. koji se odnosi na Ustav Bosne i Hercegovine.

- Već 19 godina svaki Bosanac i Hercegovac živi u stanju diskriminacije pošto ga je taj sporazum stavio u podređeni položaj u ostalim dijelovima zemlje - kaže Lazović o "oktroisanom, nametnutom" dejtonskom rješenju čija je osnovna funkcija bila da dovede mir.

Očekuje da će nakon njemačko-engleske inicijative, i Evropa, pogotovo Sjedinjene Američke Države, shvatiti da moraju biti prisutnije na ovom prostoru u smislu insistiranja kod novih bosanskohercegovačkih vlasti da se jače angažiraju na evroatlantskim integracijama zemlje, što podrazumijeva ugrađivanje demokratskih standarda u njen ustav.

- Godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma pruža korisnu priliku da se osvrnemo na ono što je postignuto u Bosni i Hercegovini i razmislimo o putu koji je pred njom. Jasno je da je zemlja prošla kroz duboku transformaciju - ocjenjuje visoki predstavnik Valentin Inzko u povodu obilježavanja 19. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U izjavi navodi kako su neki od ključnih postignuća kraj oružanog sukoba, povrat imovine i povratak izbjeglica, iako se on nije desio u onom omjeru koji smo priželjkivali.

- Ima i mnogih drugih važnih uspjeha, kao što je uspostava potpuno nezavisne Centralne banke, stabilna valuta, jedinstvene lične i putne isprave, registarske tablice i državni simboli, carinska i poreska reforma, Granična policija BiH, SIPA i ujedinjenje oružanih snaga - da nabrojim tek nekoliko - navodi Inzko.

Međutim, dodaje, zaustavljen je napredak u procesu evroatlantskih integracija, tako da je sada vrijeme za novi zamah.

Nedavni izbori i formiranje vlada, ističe on, prilika su za novi početak. Pred političkim strankama je da dokažu da svoja predizborna obećanja o ekonomiji, povećanju zaposlenosti i pridruživanju EU i evroatlantskim strukturama mogu pretočiti u stvarnost.

I građani BiH i međunarodna zajednica s pravom, podvlači on, imaju velika očekivanja od novih vlada, bez obzira na to koje stranke će činiti vladajuće koalicije. Da bi se ta očekivanja ispunila, morat će odlučno raskrstiti s prošlošću i uvesti novi pristup politici, koji stavlja interese građana i zemlje u cjelini u prvi plan, dodaje.

- Ne zaboravimo da su stvarni heroji posljednjih 19 godina obični građani Bosne i Hercegovine, koji su prošli kroz teška vremena. Međunarodna zajednica je i dalje na njihovoj strani i nastavit ćemo da činimo sve što je u našoj moći da im osiguramo priliku da ostvare svoje težnje u suverenoj, prosperitetnoj i sigurnoj Bosni i Hercegovini, koja surađuje sa svojim susjedima i u potpunosti je integrirana s ostatkom Evrope - naveo je Inzko u izjavi.

Društvo za ugrožene narode - Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu saopćilo je da, devetnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, pozdravljaju inicijativu Njemačke i Velike Britanije za novu strategiju pristupa BiH Evropskoj uniji.

- Prije devetnaest godina, 21. novembra 1995. godine, nakon skoro četiri godine napadačkog rata na BiH, nakon masovnih progona, masovnih ubijanja i silovanja, deportacija u koncentracione logore i na kraju nakon genocida u Srebrenici, potpisan je mirovni sporazum u Dejtonu kojim je završen rat i uspostavljen nepravedan mir. Politika etničkog čišćenja etablirana u projektu Radovana Karadžića nagrađena je stvaranjem etnički čiste teritorije - Republike Srpske u koju se do danas vratilo samo pet posto prognanih i nad kojima se svakodnevno krše ljudska prava kao što je pravo da se obrazuju na vlastitom jeziku - istakla je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.

Dejtonskim sporazumom, ocijenila je, cementirana je etnička podjela i tako razorena u svim njenim dijelovima multietnička BiH.

Društvo za ugrožene narode ističe da je Ustav koji je nastao u Dejtonu, stvorio od BiH jednu nefunkcionalnu državu podijeljenu na dva entiteta, na čijem čelu su tri predsjednika, koja ima 14 vlada, deset kantona, 183 ministarstva, tri akademije nauka, tri obrazovna sistema i koja ima više od pola miliona nezaposlenih.

- Zapadne zemlje nisu ništa učinile da promjene u Dejtonu nametnuti ustav kako bi zemlja bila funkcionalna. Očekivati to od domaćih političara je nerealno. Zato uz obilježavanje 21. novembra - potpisivanje mirovnog sporazuma u Dejtonu - pozdravljamo inicijativu Njemačke i Velike Britanije za novu strategiju pristupa BiH Evropskoj uniji - poručuju iz Društva za ugrožene narode.

(FENA/dg)